Njemačka istoričarka i profesorka: Sarajevo postaje muslimanski grad
U pregledu istorije u kojem objašnjava tradiciju prisustva raznih vjerskih grupa na području današnje BiH, Čalić najviše prostora daje objašnjavanju odnosa vjerskih zajednica, ali i odnosa prema državi.
Istoričarla Mari-Žanin Čalić zaključuje kako se Sarajevo oprašta od svoje multireligijske tradicije koja će ostati prepoznatljiva samo po spomenicima.
"U Јugoslaviji se žene nisu smjele pokrivati"
U tekstu naslovljenom "Јugoslovensko slomljeno srce", pri čemu se misli na Sarajevo, Čalić, koja važi za jedan od najvažnijih autoriteta u Njemačkoj kada je u pitanju istorija jugoslovenskog prostora, između ostalog ukazuje i na položaj islama u Јugoslaviji.
- U Јugoslaviji je vladala vjerska sloboda, međutim, prekrivanje žena – kao i u Turskoj – bilo je zabranjeno. Sve dok se islamska zajednica ponašala lojalno prema državi, smjela se, kao i sve druge vjerske zajednice, slobodno razvijati - navodi se u tekstu.
Istorijski rez u tom smislu je, kako se nadalje navodi, donio rat u devedesetim, ali se ukazuje i na postojanja proislamskih političkih tendencija i prije izbijanja rata te aktivizma pojedinaca koji su djelovali u tom smjeru.
- Јedan od njih, pravnik Alija Izetbegović, sastavio je 1970. godine tajnu "Islamsku deklaraciju" u kojoj je tražio centralistički vođenu panislamsku državu ";od Maroka do Indonezije, od Afrike do Srednje Azije". U njoj bi trebali vladati "islamski poredak i način života".
Sud ga je 1983. godine, zajedno s njegovim saradnicima, osudio na višegodišnju kaznu zatvora. Sudije su zahtjeve za uvođenjem šerijata, pokrivanjem žena i zabranom vjerskih "mješovitih brakova" ocijenili kao napad na načelo "bratstva i jedinstva".
Osim toga, Izetbegović je održavao kontakte s iranskim režimom ajatolaha Homeinija.
Uloga SDA
U nastavku teksta Čalić objašnjava kako je početkom devedesetih i raspada Јugoslavije Izetbegović osnovao stranku koja je pobijedila na prvim izborima i doprinijela jačanju islama u zemlji.
- Stranka demokratske akcije (SDA) bila je u uskoj vezi sa Islamskom zajednicom. Obje su nastojale ojačati bošnjačku naciju putem reislamizacije. Muslimanski vjerski službenici propovijedali su da se vjernici moraju pridržavati ramazanskog posta, zabrane alkohola, čitanja Kurana i vjerskog odgoja. Tražili su i da se žene pokrivaju te su zabranjivali vjerske "mješovite brakove" - ističe ona.
Kada je Islamska zajednica 1990. godine, uz pomoć SDA, posvetila svetište Ajvatovica, bile su prisutne i zelene zastave sa arapskim natpisima i potpuno pokrivene žene. Ajvatovica je danas najveće muslimansko svetište u Evropi, piše Čalić.
Autorka u nastavku teksta piše o jačanju uticaja zemalja s raznim strujama koje vladaju unutar islama na BiH. Te razne struje kako se navodi su i unutar BiH nastavile s međusobnim rivalitetima.
Raznoliko Sarajevo umire
Na kraju teksta se zaključuje kako su se "raznolikost i tolerancija" Sarajeva izgubili tokom rata i kako je većina stanovnika srpske i hrvatske nacionalnosti pobjegla iz grada tokom ili nakon borbi.
- Sarajevo se nacionalizuje bošnjačko-muslimanskom smislu. Proživljeno nasilje učinilo je ljude svjesnijim njihove etničko-religijske pripadnosti ili im je takav identitet uopšte tek nametnulo. Danas se većina stanovnika kreće gotovo isključivo u krugu pripadnika vlastite etničke grupe. U svakodnevici provođene tradicije uređenog suživota i međusobnog susjedstva izgubile su na važnosti. Samo manjina još njeguje staru naviku posjećivanja komšija druge vjere za njihove praznike - piše ona.
Calic primjećuje kako aktivno deklarisanje pripadnosti islamu i vjerska praksa u javnom životu u međuvremenu igraju veliku ulogu i kako je "Islamska deklaracija" ponovno objavljena "uz pomoć poreskih sredstava". Kako se navodi, "mnogim sekularno nastrojenim Bošnjacima to se ne sviđa".
Ta atmosfera istovremeno privlači investitore iz islamskih zemalja kojima buđenje islama predstavlja poslovni model. Pominju se i događaji poput međunarodnog sajma prehrambenih proizvoda "Halal Ekspo Sarajevo".
Sve to autorku navodi na završnu primjedbu.
- Sarajevo je na putu da se pretvori u bošnjačko-muslimanski grad sa panislamskim prizvukom. Njegov nekadašnji multireligijski karakter uskoro će se moći prepoznati samo još na istorijskoj kulturnoj baštini - zaključuje Čalić u svom tekstu za "Die Zeit".
Izvor: dw.com