Kome treba Savjet za sprovođenje mira i zašto još postoji? (VIDEO)
Šta su, ustvari, obaveze famoznog PIK-a? Šta bi upravni odbor tog tijela, kog nema u Dejtonskom sporazumu ni Ustavu BiH, zapravo, trebalo da radi? Јasno je sve to navedeno u dokumentima o njegovom osnivanju. Ali, u dokumentima jedno piše, drugo se radi. A to drugo, vrlo često, nije u korist Republike Srpske. Kome treba PIK i zašto to tijelo još postoji?
Nije normalno da u zemlji, u kojoj je rat završio prije 30 godina, postoji Savjet za sprovođenje mira. Nije normalno ni da ambasadori nekoliko zemalja koje u okviru tog savjeta djeluju, određuju šta i kako treba da se radi u BiH.
Nije normalno ni da postoji osoba, strani državljanin, koji upravlja tim savjetom, ali i političkim procesima, namećući zakone i kažnjavajući one koji ukazuju da su takve odluke antidejtonske. Sve to uz podršku takozvanog PIK-a, koji se ni jednim slovom ne pominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu, pa time ni u Ustavu BiH koji je njegov sastavni dio kroz Aneks 4. PIK se pominje na Konferenciji o sprovođenju mira koja je održana osmog i devetog decembra 1995. u Londonu. Јasno su navedene nadležnosti.
Upravni odbor PIK-a biće osnovan sa trenutnim dejstvom, pod predsjedništvom visokog predstavnika kome će PIK davati političke smjernice o sprovođenju mira - navedeno je nakon Londonske Konferencije o sprovođenju mira 1995. godine.
Njihov posao je savjetovanje osobe koja je legalno izabrana na poziciju visokog predstavnika. Kristijan Šmit to nije. Oni ga, doduše, priznaju kao legalnog, pa pod pretpostavkom i da mu daju smjernice, na tome bi trebalo da se završi njihov posao. Ali, pojedini ambasadori Upravnog odbora PIK-a apsolutno se miješaju u unutrašnja pitanja BiH.
- Mislim da svakom normalnom čovjeku to nije normalno. To je apsolutna negacija, prije svega, suvereniteta BiH - ukazao je Milan Tegeltija, pravnik.
Posao im je jedno, a rade drugo - miješaju se u unutrašnja pitanja druge države što je strogo zabranjeno Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima. Iako su odnosi u BiH specifični, ipak nije normalno da se američki ambasador obraća u parlamentu drugog entiteta, što je Makl Marfi uradio. Zaboravljaju ambasadori "pikovci" na one najvažnije stvari koje pišu u zvaničnim dokumentima o njihovim obavezama.
Iako je Savjet za sprovođenje mira posvećen mirovnom procesu, odgovornost za pomirenje leži na vlastima i građanima Bosne i Hercegovine, koji moraju postepeno preuzimati odgovornost za svoje poslove - stoji u zaključcima Londonske Konferencije Savjeta za sprovođenje mira.
Svaki pokušaj preuzimanja odgovornosti oborili su Šmit i pojedini ambasadori iz Upravnog odbora PIK-a. Zato je i dogovor iz Laktaša, koji su postigli domaći političari o najvažnijim pitanjima, živio samo jedan dan. Za pravnike dileme nema – PIK nema međunarodni subjektivitet.
- Samim tim, ako nema međunarodno pravni subjektivitet, on predstavlja neformalnu volju određenih stranih država koje na taj način upravaljaju BiH, čime negiraju njen suverenitet i tretiraju nas kao neku maloljetnu djecu iako je od rata prošlo 30 godina - zaključio je Tegeltija.
Najčešće su ambasadori iz PIK-a, na piku imali Republiku Srpsku, njene zvaničnike i odluke.
Ne čudi, kad se vidi koje zemlje predstavljaju: Njemačku i Veliku Britaniju, koje su se odavno okomile na Srpsku kao na najvećeg neprijatelja.
Tu su još Francuska, Italija, Јapan, Kanada, SAD i Turska, kao i Evropska unija.
Ruska Federacija se prije nekoliko godina povukla iz PIK-a i odbila da finansira OHR .