Bencun: Vrijeme je da se 30 godina nakon rata puni suverenitet dodijeli institucijama BiH
- Ali mnoge strukturne izmjene uvođene su pod spoljnim pritiscima, što je samo narušilo dejtonsku ravnotežu i nije doprinijelo konkretnom napretku. Zbog nekih nametnutih rješenja iz prethodnih godina i rastućeg nezadovoljstva među političkim predstavnicima, trenutno prolazimo kroz najveću političku krizu - istakao je Bencun za diplomatski magazin "Serkl diplomatik".
On je ukazao da je pozitivno to što ova kriza ni na koji način ne prijeti da preraste u bezbjednosni problem, niti se iz političke sfere preliva na svakodnevni život - privreda, komunikacije, saobraćaj i opšti međusobni odnosi funkcionišu veoma dobro.
Na konstataciju da su u posljednje vrijeme u BiH vođene određene rasprave o "visokom predstavniku u BiH", Bencun je pojasnio da je jedna od komponenti Dejtonskog mirovnog sporazuma institucija visokog predstavnika, koji je prvobitno bio zadužen za koordinaciju međunarodnih napora i praćenje implementacije tog sporazuma.
- Međutim, od 1997. godine, visoki predstavnik prisvaja tzv. bonska ovlašćenja koja mu omogućavaju da nameće zakone i smijenjuje demokratski izabrane predstavnike. Ona proističu iz političke deklaracije donesene u Bonu od grupe država koje čine tzv. Savjet za implementaciju mira, a ne iz bilo kakvog obavezujućeg međunarodnopravnog instrumenta.
Ova ovlašćenja korišćena su da se zaobiđu demokratske institucije i procesi u BiH, ponekad čak i za nametanje zakona koji nikada nisu prošli kroz parlamentarnu proceduru. Iako su neki međunarodni akteri uprkos izostanku pravne osnove na to gledali kao na pragmatičan alat u postratnom okruženju, Venecijanska komisija je još 2005. godine naglasila da su takva rješenja u suštini nespojiva sa demokratskim karakterom i suverenitetom BiH - ukazao je Bencun.
Nedavna upotreba ovih ovlašćenja od /lažnog visokog predstavnika/ Kristijana Šmita, čije imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN, kaže Bencun, izaziva ozbiljnu zabrinutost.
- Njegove izmjene krivičnog zakona uvode kazne, uključujući i zatvor, za one koji dovedu u pitanje njegove odluke. Takav pristup podriva demokratske principe i domaće vlasništvo nad procesima, koji su ključni za integraciju u EU i dugoročnu stabilnost - rekao je Bencun.
On je naglasio da je vrijeme da se skoro 30 godina nakon rata puni suverenitet dodijeli institucijama u BiH, jer dalje oslanjanje na strani autoritet i strane sudije u Ustavnom sudu BiH, samo još više kontaminira unutrašnje političke odnose, odgađa neophodne reforme i slabi demokratske temelje koji se nastoje izgraditi.
Govoreći o članstvu BiH u EU, Bencun je rekao da je BiH spremnija za evropski put od nekih zemalja koje su nedavno dobile veliku podršku.
- Pokazali smo stvarnu posvećenost. Na primjer, završetkom EU upitnika u kratkim rokovima, dok je nekim drugima u tom poslu pružana obimna pomoć. Ali, moramo gledati i iznutra: potrebna nam je unutrašnja politička konsolidacija, bez spoljnih uticaja. Na taj način, bićemo spremni da implementiramo Plan rasta, otvorimo poglavlja pregovora i dostignemo susjede - s ciljem da za pet godina budemo suštinski spremni za pristupanje - rekao je Bencun.
On je dodao da je Austrija veoma glasna kada je riječ o ulasku BiH u EU, i jedan od najkonzistentnijih promotera proširenja EU.
Prema njegovim riječima, postoji i bliska saradnja u bezbjednosnim pitanjima između Austrije i BiH, naročito u borbi protiv ilegalnih migracija i organizovanog kriminala.
- Austrija razumije suštinu BiH - njenu istoriju, unutrašnje odnose i osjetljiva pitanja. Za razliku od nekih drugih država, uživa povjerenje svih političkih aktera u BiH. Vjerujem da tradicionalni austrijski pristup - tiha diplomatija, nepristrasnost i međusobno poštovanje - omogućava aktivno učešće u unutrašnjem dijalogu i stabilnosti BiH, bez "zauzimanja strane" - ocijenio je ambasador Bencun.