Narušava li se zaštita ličnih podataka građana izmjenama Izbornog zakona BiH? (VIDEO)
Na urgenciju CIK-a stigla je hitna reakcija, koga drugog nego SDA. U toliko željenim novim izbornim tehnologijama je i prijedlog da evidencija centralnog biračkog spiska može sadržavati i biometrijske podatke birača sa identifikacionog dokumenta. Sve umotano sa svim drugim idejama u izmjene Izbornog zakona koje bi se, prema njihovoj želji, trebale razmatrati po hitnom postupku.
- Naš prijedlog se zasniva uglavnom na nekim prijedlozima Centralne izborne komisije koja je uputila svim klubovima u Predstavničkom domu i u Domu naroda. Upozorili su nas da se bez izmjena Izbornog zakonna ne mogu primijeniti izborne tehnologije - rekao je Šerig Špago, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu PS BiH.
To je neprihvatljivo, poručuju u Klubu poslanika SNSD-a i Srpskom klubu. Identifikacija birača se, navode, već efikasno obavlja postojećim mehanizmima. Trajno skladištenje biometrije, kažu, predstavljalo bi nepotreban, nesrazmjeran i neustavan zahvat u privatnost građana.
Podsjećaju da je ove godine usvojen Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji je potpuno usklađen s direktivama Evropske unije. S njim je u potpunoj suprotnosti prijedlog koji stiže od SDA, a kojim, tvrde, dolazi do povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima.
- Postavlja se vrlo opravdano pitanje, zbog čega se želi praviti baza biometrijskih podataka, a upravljanje tim podacima je jasno definisano Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Taj njihov prijedlog očigledno ima određenu pozadinu, ali ono što jeste činjenica je da mi ovdje treba da se vodimo zakonitošću bilo kog prijedloga - naglasio je
Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu PS BiH, ističe da je Centralna izborna komisija pod direktnim uticajem SDA.
- To je njihova filijala, isto kao što je filijala PDP-a i SDS-a, i oni rade ono što se njima kaže iz njihovih političkih stranaka i obrnuto... Kakvi biometrijski podaci da se koriste prilikom glasanja, to je potpuno izlišno. Nije problem davanja tih podataka, problem je ko te podatke koristi i ko ih može zloupotrijebiti i na koji način - dodaje Petković.
Prekomjerno i neobjašnjeno prikupljanje osjetljivih podataka bez jasne svrhe i nadzora. Upravo takav utisak se, kako kažu u SNSD-u i Srpskom klubu, stvara ovakvim zakonskim prijedlogom.
Biometrija se u demokratskim procedurama koristi samo za jednokratnu provjeru identiteta birača. U ovom slučaju predloženo je njeno trajno uvrštavanje u centralni birački spisak. Bojazan zbog mogućih zloupotreba imaju i stručnjaci za bezbjednost.
- Mi ne znamo koja je mogućnost zloupotrebe tih podataka kada jednom od građana budu uzeti, pohranjeni u računare, ali u zemlji kao što je BiH sve je moguće zloupotrijebiti, pa tako i biometrijske podatke. Pa, sjetimo se samo uvođenja novih pasoša, za koje su isto govorili da su biometrijski, da ih je nemoguće zloupotrebljavati i da je poslije bilo zloupotrebe - naglašava dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić.
U SDA očekuju da će se njihov prijedlog naći na dnevnom redu već sutrašnje sjednice Predstavničkog doma. Izričito „ne“ zasad je stiglo samo od SNSD-a i Srpskog kluba.