Tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma; Dodik: Kad god je BiH poštovala Dejton, imala je mir (VIDEO)
Potpisima zaustavljen rat. Ustav, nadležnosti, pozicije jasno i nedvosmisleno definisane. Iza potpisanog dokumenta stajali su dani pregovora, nimalo jednostavni, svjedoče oni koji su u njima i učestvovali.
- Nijedna od tri strane nije imala stav koji je prihvatljiv drugima. Srbi nisu htjeli da budu zimije, odnosno raja ili građani drugog reda u islamskoj državi koju je zagovarao Alija Izetbegović, to nisu htjeli naravno ni Hrvati, a muslimani, kasnije samo preimenovani u Bošnjake su htjeli da se vrati sve ono u vrijeme kada su Srbi i Hrvati bili zimije, građani drugog reda, a oni građani prvog reda - kaže Radomir Lukić, pravni savjetnik Delegacije Republike Srpske u Dejtonu.
30 godina poslije različita tumačenja o tome šta je donio potpisani mirovni sporazum. Kao i koliko je poštovan, kršen i uspješan. U dijelu domaće javnosti, ali i međunarodne zajednice odgovor je više nego jasan.
- Konstatacija je da u cjelosti i nije bio tako uspješan, jer je sporazum podrazumijevao nekoliko bitnih uslova. Na prvom mjestu princip nemiješanja u unutrašnje dogovore, odnosno neingerencije, a to je jedan od stubova Dejtonskog mirovnog sporazuma, ja lično smatram da taj uslov nije ispoštovan - rekao je Žan Lin Lakapel, savjetnik grupacije "Patriote za Evropu" u Evropskom parlamentu.
Unutrašnjeg dogovora sve manje, miješanje stranca koji je preuzeo ulogu zakonodavca sve više. Slika i prilika je to BiH 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Upravo u njemu nije definisana takva uloga stranog tutora. Zvaničnici Republike Srpske s argumentima da je BiH zaglavljena u neuspjesima, nesposobna za osnovni politički dijalog. Istovremeno, iz Federacije jasan stav o nephodnosti postojanja i uloge međunarodnog faktora.
- Krucijalne dvije institucije u BiH, jedna se zove Ustavni sud, druga se zove OHR. Oni su garanti stabilnosti BiH. 900 odluka svih visokih predstavnika u BiH je implementirano - poručio je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, podsjeća da samo prvi visoki pedstavnik nije donosio odluke.
- Tada nismo imali Bonska ovlašćenja, 1997. godine, švedski diplomata, jedino se on nije petljao, svi drugi su donosili neke odluke. Јa sam duboko uvjeren da mi moramo hitno zatvoriti Kancelariju visokog predstavnika - poručio je Čović.
Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, pita da li je normalno da neki visoki predstavnik, strani birokrata, neizabran u toj državi, nema uporište u Dejtonskom sporazumu da to radi, mijenja zakone.
- Čovjek je mijenjao izborni zakon na dan izbora, čovjek je promijenio Krivični zakon da bi proganjao, gospodin Konaković ima opsesivnu potrebu da spominje SNSD i Milorada Dodika, da bi zgazio volju naroda. Јe li to Evropa u koju mi treba da idemo? Ta Evropa treba da ćuti na to? - istakla je Cvijanović.
Vodeće zapadne zemlje djelovale su kao partneri u obezbjeđivanju sprovođenja Dejtonskog sporazuma, ali vođene svojim koristoljubivim interesima, gotovo odmah su krenule da uništavaju konstrukciju tog sporazuma. Stav je to Ruske Federacije. Sergej Lavrov kaže da žestok otpor u zapadnim prestonicama naišla je želja Republike Srpske da dosljedno brani svoja legitimna prava i poseban autonomni status svog entiteta i da se odupre planovima za uvlačenje BiH u NATO protiv volje njenih naroda. Pritom je ,kaže,Banjaluka koristila – i nastavlja da koristi – isključivo one instrumente koji su predviđeni mirovnim sporazumom a Zapad je, u međuvremenu, pokrenuo višestruku kampanju protiv Srba.
Nema sumnje da prvi korak ka normalizaciji stanja u BiH treba da bude hitno i bezuslovno zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika. To je bilo očigledno i prije 20 godina – međunarodna zajednica je donijela principijelnu odluku u tom smislu još 2006. godine. Samo postojanje takvog kolonijalnog instrumenta u suverenoj državi članici UN u 21. vijeku je nezamislivo - poručio je Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova.
Uprkos izazovima koje je stvarao međunarodni faktor, Dejtonski sporazum je taj koji je omogućio da BiH tri decenije ostane mirna. Kada god je BiH poštovala Dejton, imala je mir. Kada ga je rušila - imala je krizu. Takvog mišljenja predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Kaže, svako insistiranje na unitarnim modelima u zemlji sastavljenoj od tri naroda i dva entiteta osuđeno je na neuspjeh, jer ignoriše samu suštinu njenog postojanja.
- BiH nikada nije bila u istoriji država do Dejtonskog sporazuma. Dejtonski sporazum je pokušao da napravi neku složenu zemlju koja nije uspjela. I u tome je istina. Da li postoji neki drugi oblik života na prostoru BiH da bude uspješan, ne vjerujem i ne zalažem se za to. Јa mislim da je jedino ispravno da se da pravo na volju narodima da odluči hoće li ili neće - kaže Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Iz Republike Srpske jasni-ostajemo posvećeni izvornom Dejtonu. Od toga, kažu, ne zavisi samo njen položaj nego i budućnost BiH kao sistema koji može da opstane jedino ako se temelji poštuju, a ne potiru. Snaga je u ravnoteži, a ne u sili. U dogovoru, ne u pritisku.