Vršnjačko nasilje na internetu poprima oblike tihe epidemije (VIDEO)
Dodaju da posljednji slučaj vršnjačkog nasilja u Mrkonjić Gradu nije izolovan i da je, nažalost, i broj slučajeva internet nasilja u porastu.
Psiholog Suzana Zorić pojašnjava da anonimnost na internetu djeci daje osjećaj hrabrosti da upućuju uvrede drugoj djeci, jer ne postoji strah od fizičke posljedice i nemaju percepciju da se radi o stvarnoj osobi, odnosno drugom djetetu.
Zorićeva smatra da veliki problem predstavlja neupućenost roditelja u aktivnosti djeteta na internetu.
- Vrlo često roditelji nemaju dovoljno znanja da razgovaraju sa djecom o toj temi. Potreban je odnos povjerenja, otvorena komunikacija, razgovor sa djetetom. Ako pitamo dijete šta je radilo u školi, možemo pitati šta je radilo na Instagramu ili koju igricu igra, ko su drugari sa kojima se čuje putem društvenih mreža, itd. Ako se postavimo prema djetetu kao nadzor, odnosno "general" dobićemo samo otpor i dijete neće biti sigurno da nam se obrati kada bude imalo problem - navodi ona.
Zorićeva je ukazala na znakove koji mogu upućivati na to da je dijete žrtva digitalnog nasilja.
- Promjene u ponašanju, poput problema sa spavanjem, smanjen apetit, anksizonost, povlačenje u sebe, pad prosjeka u školi, dobija anksiozni napad kad mu stigne poruka ili obavještenje, krije se dok koristi telefon - sve su to znakovi - rekla je Zorićeva.
Sociolog Јadranka Berić ističe da je kod mladih ljudi sve više izražena smanjena sposobnost komunikacije, ali da djeci ne treba zabraniti društvene mreže, već ih uputiti u digitalni svijet i razgovarati s njima.
Međutim, problem nastaje jer roditelji često nisu dovoljno upućeni ili nemaju vremena da se posvete tom segmentu odgoja.
- Dok roditelji često biju bitku da prehrane porodicu, gube bitku sa društvenim mrežama u pogledu odgajanja svoje djece - naglašava Berićeva i dodaje da je otuđenost djece od roditelja najveći problem.
Ona ističe da bi svako odstupanje djeteta od standardnog obrasca ponašanja trebalo da bude alarm za roditelje.
Načelnik Odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet MUP Republike Srpske Olivije Zimonja ističe da je broj slučajeva digitalnog nasilja u porastu i da se dešava kontinuirana modifikacija načina, odnosno društvenih mreža i platformi preko kojih se to nasilje vrši.
Zimonja pojašnjava da digitalno nasilje ne postoji kao krivično djelo, ali da postoji čitav niz aktivnosti koje se mogu tako okarakterisati.
- Pod nasiljem se smatra proganjanje, uhođenje, ugrožavanje sigurnosti, govor mržnje, dijeljenje sadržaja i sve što izaziva osjećaj ugroženosti, a da se pri tom koriste informacione tehnologije. Kada je riječ o djeci, tu se svrstava i iskorištavanje djece za pornografiju, kao i seksualno uznemiravanje. Sve su to različiti oblici digitalnog nasilja - navodi Zimonja.
Poručuje da roditelji treba da prate aktivnosti svoje djece na internetu, te da, iako djeca nisu krivično odgovorna, postoje drugi vidovi odgovornosti.