Stručnjaci upozoravaju na blizinu kladionica školama; Šta donose nova zakonska rješenja? (VIDEO)
Broj kladionica u posljednjih godinu dana bilježi zabrinjavajući rast. Dok ih je prošle godine bilo oko 200, danas ih je već 300, što predstavlja povećanje od čak 50 odsto.
Ovakva ekspanzija posebno zabrinjava kada se zna da se veliki broj objekata nalazi u blizini škola i mjesta gdje borave djeca i mladi. Stručnjaci upozoravaju da se time dodatno povećava rizik od ranog kontakta s kockanjem i razvoja zavisnosti, dok institucije još ne nude adekvatan odgovor na ovaj rastući problem.
Građanska inicijativa postoji i već godinama traži da se priređivači igara na sreću udalje najmanje 500 metara od osnovnih i srednjih škola. Priređivači, međutim, tvrde da je sistem već uređen i da se problem traži na pogrešnom mjestu.
Iz Gradske uprave poručuju da broj inspekcijskih kontrola i formalna zabrana ulaska maloljetnicima ne rješava suštinski problem - fizičku dostupnost i stalnu izloženost djece objektima za igre na sreću.
Vedrana Prole, savjetnica gradonačelnika za pravna pitanja, tvrdi da regulacioni planovi ne mogu predvidjeti koja će se djelatnost obavljati u stambeno-poslovnim prostorima, ali da se na to može uticati kroz određene izmjene zakona.
Odbornik Milko Grmuša pak navodi da lokalne zajednice mogu svojim regulacionim planovima da nacrtaju gdje može ili ne da bude kladionica.
- Ne treba promjena zakona za to. Mogu uputiti dopis Ministarstvu finansija da je prezasićena ponuda u lokalnim zajednicama kada je riječ o igrama na sreću - dodaje Grmuša.
Sva ta prepisivanja sa ustanovama neće ničemu doprinijeti, zaključuju u Gradskoj upravi. Možda bi vrijedilo pokušati planirati i pisati ministarstvu jer očigledno nije dovoljno što je zakonski zabranjen ulaz maloljetnicima. Problem se dodatno komplikuje u ugostiteljskim objektima koji u svom sastavu imaju automat-klubove jer tu maloljetnici mogu da borave.
Sa predloženom dopunom zakona o igrama na sreću nisu saglasni ni u Vladi Republike Srpske.
- Predmetna zabrana bi nesumnjivo imala negativne posljedice na privredu, u vidu prisilnog zatvaranja brojnih priređivača igara na sreću, koji posluju uz sve potrebne dozvole. Posljedično, došlo bi i do gubitka radnih mjesta i smanjenja prihoda budžeta - navode iz Vlade Srpske.
Priređivači igara na sreću, smatraju da se fokus treba preusmjeriti na onlajn klađenje. Maloljetnici mogu kupiti bonove na kioscima i igrati igre na sreću u školi ili kod kuće. Priređivači upozoravaju i na ekonomske posljedice mogućih izmjena zakona, dok iz Gradske uprave poručuju da bez izmjena zakona nema stvarnih promjena na terenu.
- Oko 10 odsto budžetskih prihoda dolazi od igara na sreću, a najveći broj tih prihoda dolazi iz Federacije BiH, dijaspore, a najmanje iz Republike Srpske - dodao je Grmuša.
Činjenica da četvrtina mladih ima iskustvo sa igrama na sreću pokazuje da naše društvo ima sve elemente za razvoj različitih socijalno-patoloških pojava.
- Mladi bi željeli da na što lakši način dođu do materijalne dobiti bez uloženog truda i da tako pobošaju svoj status. Ulaganje u školu je proces koji dugo traje, a to što udaljenost kladionice od škole mora biti 500 metara neće sa sigurnošću smanjiti posjetu mladih jer će na putu od kuće do škole naći izvor - ističe psiholog Sanja Radetić Lovrić.
Između zaštite djece i ekonomskih interesa, odgovori će zavisiti od budućih izmjena zakona. Do tada, broj kladionica u Banjaluci raste, a rasprava ostaje otvorena.