Srpska uvodi otvoreno bankarstvo, prvi korak ka usklađivanju sa EU (VIDEO)

Računi se neće morati plaćati isključivo preko banaka, gotovina se neće morati podizati isključivo na bankomatima, jednom aplikacijom moći će se upravljati računima u više banaka. Kada prođe parlamentarnu proceduru, Zakon o platnim uslugama, trenutno usvojen u formi nacrta, trebalo bi da donese ono što zagovara – otvoreno bankarstvo.
- Pored banaka, sada će poslove platnog prometa moći da obavljaju i drugi, kao što su mikrokreditne organizacije, hibridna društva, d.o.o. ili a.d. koja će isključivo da se bave tim poslom, kao i izdavaoci elektronskog novca. U Srpskoj već imamo tri izdate licence, i oni će moći da se bave time - rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Sve ovo u zemljama Evropske unije dostupno je od 2018. godine. U regionu, evropskim finansijskim trendovima najviše se približila Srbija koja je otvoreno bankarstvo omogućila prošle godine.
U bankarskom sektoru pozdravljaju prvi korak ka donošenju Zakona o platnim uslugama, inače jednog od uslova za pristupanje Evropskoj uniji.
- Donošenjem ovih zakona se i bankarskom sektoru na određen način smanjuju određeni limiti koji se tiču inovativnosti. Mi zaista očekujemo da ćemo u narednom periodu imati jedan procvat tehnoloških usluga i servisa koji će biti vezani za platni promet, odnosno plaćanja - izjavio je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Sadašnji platni promet neoprostivo je spor, pa će novac koji pošaljete u petak popodne, na račun primaoca stići tek u ponedjeljak. S druge strane, novi servisi, kako se procjenjuje, trebalo bi dobar dio gotovine da prenesu u bezgotovinske tokove.
Svoju šansu, stoga, vide i institucije za izdavanje elektronskog novca, čije je poslovanje takođe relativno skoro zakonski definisano. U banjalučkoj "Lovi“ kažu da prvi put banke neće držati monopol u platnom prometu.
- To je ključno za stanovništvo, građane i privredu, jer se stvara konkurencija bankama u platnom sistemu, što bi u konačnici trebalo dovesti do jeftinijih, bržih, modernijih platnih usluga i elektronskog plaćanja - ističe Boris Majstorović, direktor institucije za izdavanje elektronskog novca "Lova“.
Šuput ističe da što je više učesnika i ako nešto nije pod monopolom, svakako će biti jeftinije, jer će se ljudi boriti na tržištu da privuku klijente.
Pogodnosti očekuje i privreda, posebno ako se zna da je donošenje ovog zakona jedan od uslova za pristupanje BiH SEPI – evropskom platnom sistemu za prekogranična plaćanja evrom.
- Ono što je za nas interesantno, a na što privrednici imaju primjedbe, je da su troškovi međunarodnih transakcija u platnom prometu dosta visoki i s tog aspekta očekujemo da bi banke mogle imati razumijevanja da smanje novčane naknade po pitanju ino doznaka - naglasio je Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.
Svi priznaju da je naše društvo tradicionalno i dalje okrenuto gotovinskom plaćanju, te da se gotovina i kartica i dalje ne gledaju istim očima. Novine će, očekuje se, prvi prihvatiti mladi, koji već sada od finansijskih usluga traže da su jednostavne, jeftine i brze.
