Šmic: Neizbrane birokrate ne mogu da utiču na volju naroda da bira svog predsjednika (VIDEO)
- Neizbrane birokrate ne mogu da utiču na volju naroda i moć naroda da bira svog predsjednika, kao što je bio pokušaj u SAD-u, ali hrabri ljudi poput /predsjednika SAD Donalda/ Trampa i /lidera SNSD-a Milorada/ Dodika treba da kažu "to nije u redu, mi to nećemo da tolerišemo" - rekao je Šmic, dodajući da su Tramp i Dodik pravi primjeri iskrenog i dobrog liderstva.
On kaže da "kada neizabrani birokrata vrši ovlašćenja koja mu nisu data, onda je to zloupotreba" i ne treba da bude tolerisana.
Šmic je govorio i o "autopenu" /mehaničkom uređaju koji replicira potpis/ koji je koristila administracija bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena, navodeći da kada neko ko nema ovlašćenja da vrši predsjedničku vlast odobri korišćenje "autopena", to se u ustavopravnoj terminologiji naziva ništavnim od samog početak, aktom bez pravnog dejstva, koji nikad nije postojao.
- Moguća je situacija gdje je prethodni predsjednik zaista naložio upotrebu svog "autopena". U okviru Projekta "Nadzora" uradili smo obimno istraživanje i nismo utvrdili mnogo takvih slučajeva. Veoma je malo primjera gdje postoji jasno utvrđen trag da je Bajden donio odluku i naložio da se njegov faksimil stavi na neki dokument. Ako takvih dokaza nema, onda pretpostavka o regularnosti rada vlade više ne stoji. Smatram da se takvi akt, bilo da je riječ o sankcijama, pomilovanju ili nekom drugom aktu, moraju tretirati kao ništavni, kao da nikada nisu postojali - kaže Šmic.
Šmic je podsjetio da je Trampova administracija ukinula sankcije protiv Dodika koje su bile uvedene "autopenom", ali da je Dodiku u BiH zabranjeno političko djelovanje.
- Odakle potiče ta zabrana? Ko je to direktno ili indirektno finansirano novcem američkih poreskih obveznika, zašto to nije ukinuto? - upitao je Šmic.
On je pojasnio da svaki zakon mora da ima četiri odlike, a zakon na osnovu kojeg je suđeno Dodiku to nema.
- Mora da predstavlja pravilo, a ne presudu, opšteg značaja i primjenljivosti, koje propisuje suveren. Kod zabrane Dodiku ne radi se o pravilu, nema opšte primjene i nije propisao suveren. U ustavnopravnoj teoriji kaže se da su takvi zakoni ništavni. To je i u suprotnosti Trampovoj odluci da ukine sankcije protiv Dodika. Nadam se da će moja organizacija - Projekat "Nadzor", osvijetliti sve aspekte načina na koje se troši američki novac za uvođenje nezakonitih sankcija - rekao je Šmic.
On je istakao da je Kancelarija viskog predstavnika uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali su "ovlašćenja koja se danas koriste tek tako nastala ili su iz `bonskog procesa`, a ne iz legitimnog ugovora".
- U nekom trenutku, možda će sam sporazum evoluirati u nešto drugo. Ako BiH postane članica EU, postavlja se pitanje - da li nam i dalje treba mirovni sporazum ili bi ga trebalo zamijeniti nečim drugim. Bilo je zloupotreba, treba da sagledamo činjenice. Ako se ispostavi da činjenice nisu prijatne i ako dođe do Trampa, uvjeravam vas da će on reagovati - rekao je Šmic.
On je naglasio da je mijenjanje Dejtonskog sporazuma i Ustava, kao njegovog sastavnog dijela, bez saglasnosti svih potpisnica bezakonje.
- Međunarodni ugovori su osnovni sporazumi između međunarodnih strana ugovornica. Ako u nekom trenutku neka od strana ne pristaje na način na koji se taj ugovor ili sporazum provodi, ta strana može da se povuče ili da ga raskine. Ako toj strani nije dozovoljeno da ostvari pravo na samoopredjeljenje i ako se taj ugovor krši, onda dolazimo u situaciju zbog koje smo mi vodili građanski rat. Tu situaciju zovemo ropstvo, a s tim smo završili - rekao je Šmic.
Šmic dodaje da zloupotreba ovlašćenja datih sporazumom predstavlja kršenje tog sporazuma i da sstrana koja je pretrpjela štetu usljed kršenja ima pravo da raskine sporazum ili da traži nadoknadu štete ili upotrijebi neki pravni lijek.