latinica  ћирилица
16/02/2026 |  14:35 ⇒ 17:32 | Autor: RTRS

Bijeljinski učenici obilježili Sretenje (VIDEO)

O Sretenju, kao danu državnosti i Sretenjskom ustavu, koji je u to vrijeme važio za jedan od najmodernijih u Evropi, s ponosom su govorili i učenici Ekonomske škole u Bijeljini.
Lekcije o Sretenju - Foto: RTRS
Lekcije o SretenjuFoto: RTRS

Oni su dali i odgovor na pitanje, zašto je Sretenjski ustav bio jedan od najmodernijih. 

Ustav Kneževine Srbije, poznat i kao Sretenjski ustav, donesen je u Kragujevcu 1835. godine. Zasnovan je na principima podjele vlasti, što se i danas smatra standardom demokratije i ustavnosti.

- Sretenjski ustav uveo je podjelu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, takođe ograničio je i prava kneza Miloša Obrenovića - istakla je Lara Stanišić, učenik drugog razreda Ekonomske škole u Bijeljini.

Sretenjski ustav, za to vrijeme, bio je veoma napredan i moderan i garantovao je poštovanje ljudskih prava.

- Veoma zanimljivo je da se 118. članom ustava jamči da svaki čovjek koji je rob, kada kroči na teritoriju kneževine Srbije postaje slobodan čovjek, što je u tom trenutku u Evropi, pa i u samoj Americi bilo nezamislivo, jer prava ljudi u tom trenutku, nisu bila u prvom planu vladarima - izjavio je Јanko Lazarević, učenik drugog razreda Ekonomske škole u Bijeljini.

Donesen u zemlji koja je počela da se budi i razvija, ali koja se još nalazila u autonomnom statusu u okviru Otomanskog carstva. Činjenica da u takvim uslovima Srbija dobija veoma liberalan ustav, koja predviđa niz slobodarskih stavki, predstavljao je prst u oku nekim od tadašnjih velikih sila.

Iako je Sretenjski ustav donijela Velika narodna skupština, a zakletvom ga potvrdio knez Miloš Obrenović, suspendovan je za nepuna dva mjeseca. S obzriom da je pod pritiskom ukinut, Srbija 1838. dobija novi, tzv. Turski ustav, manje liberalan, nego prethodni.

- Nije važno koliko je taj ustav trajao, nego koliko je bila jaka želja Srba na tim prostorima da oni steknu to međunarodno priznanje nezavisnosti, na kraju krajeva slobodu. U tome i jeste značaj Sretenjkog ustava i baš zato i jeste izabrano to kao dan državnosti, jer to predstavlja simbol slobode našeg naroda na ovim prostorima - navela je Blaženka Krsmanović, profesor istorije u Ekonomskoj školi Bijeljina.

Sretenje se kao dan državnosti u Srbiji obilježava od 2002. godine, a centralna državna ceremonija Dana državnosti svake godine održava se u Orašcu.