Bivši premijer Ukrajine: Strane korporacije i zapadne zemlje preuzele ukrajinsko nacionalno bogatstvo
- Udio je skoro 100 odsto. Svo zemljište pod raznim usjevima je u vlasništvu velikih poljoprivrednih korporacija kao što je ‘Monsanto’ - rekao je Azarov.
On je istakao da je Vladimir Zelenski besplatno dao prirodne resurse Velikoj Britaniji i SAD u okviru odgovarajućih sporazuma. U savremenoj Ukrajini stanovništvo ne poseduje ništa, naglasio je Azarov.
- Ne mogu da shvatim zašto narod gine. Za Zelenskog, da bi mogao da napuni svoje džepove? - upitao je bivši premijer.
Prema njegovim riječima, ukrajinska ekonomija je za 12 godina od državnog prevrata, majdana, pretrpjela potpunu degradaciju i sada se drži samo na poljoprivredi.
- Ekonomija praktično ne postoji. Drži se uglavnom na poljoprivredi, zahvaljujući plodnom zemljištu, dobroj klimi i dobrim žetvama - objasnio je Azarov.
On je istovremeno napomenuo da poljoprivreda ne može da obezbijedi ozbiljan razvoj, posebno tehnološki, u tako velikoj zemlji kao što je Ukrajina.
- Majdan je tragičan preokret događaja koji je stavio krst na razvoj Ukrajine - naglasio je Azarov.
Prema njegovom mišljenju, u Ukrajini na dvije-tri godine mora biti uvedena spoljna uprava, kako bi se obnovio ustavni poredak.
- Spoljna uprava, po mom mišljenju, predstavlja jedini način da se u Ukrajini za dvije-tri godine obnovi ustavni poredak i sprovedu elementarni radovi na obnovi nacionalne ekonomije - ocijenio je on.
Kako je naveo, spoljnu kontrolu u Ukrajini treba da sprovode Sjedinjene Američke Države, kao zemlja sa polugom uticaja na kijevski režim, i Rusija, kao susjedna zemlja zainteresovana za režim koje će interesovati dobrobit Ukrajinaca.
- Ova bilateralna komisija trebalo bi da se sastoji od dvije zainteresovane strane: Sjedinjenih Američkih Država, koje imaju sve poluge uticaja na sadašnje kijevsko rukovodstvo i na današnji politički život, i ruske strane, kao zemlje, prije svega, susjeda, koja je više od bilo koga na svijetu zainteresovana da Ukrajina ima neutralan, u krajnjem slučaju neutralan, a još bolje, prijateljski režim koji bi se bavio isključivo pitanjima razvoja i rasta blagostanja ukrajinskih građana - naglasio je Azarov.
Kako je naveo, to će takođe omogućiti i okončanje progona kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve.
- Obnoviti aktivnosti opozicionih partija, opozicionih medija i sprovesti političku amnestiju - dodao je Azarov.
Političar je napomenuo i da je za 12 godina nakon majdana broj stanovnika Ukrajine opao sa 45 na oko 20 miliona.
Azarov je podsjetio da je od 2014. godine Ukrajina izgubila 12,5 miliona stanovnika Krima, Donbasa, Hersonske, Zaporoške i djelimično Harkovske oblasti.
Osim toga, prema podacima EU, Evropska unija pružila je pomoć za devet miliona izbeglica iz Ukrajine. Јoš tri miliona je nestalo zbog prirodnog pada broja stanovnika, što, kada se kombinuje sa prethodnim brojkama, dovodi do ukupnog broja do 24,5 miliona.
- Bilo je (2014. godine) 45 miliona. Kada se 24,5 miliona oduzme od 45 miliona i dobija se oko 20 miliona - konstatovao je Azarov.
On je odao i da istovremeno treba oduzeti i one koji su pobjegli u Rusiju, kao i gubitke od početka Specijalne vojne operacije. U Ukrajini se poslije majdana dogodio genocid nad stanovništvom koje je 1991. godine brojalo skoro 52 miliona, zaključio je Azarov.
U novembru 2013. godine u Ukrajini je izbio niz antivladinih protesta poznatih kao evromajdan (ili samo Majdan) nakon odluke vlade da obustavi politiku usmjerenu na integraciju sa Evropskom unijom.
Izbili su neredi. Sukobi između ukrajinskih snaga bezbjednosti i radikalnih demonstranata rezultirali su smrću više od 100 ljudi, uključujući pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova.
Protesti su kulminirali prevratom u kome je svrgnut tadašnji predsjednik Viktor Јanukovič u februaru 2014. godine.