Objavljena evropska lista srama, među pet najgorih i Hrvatska
Hrvatska je u društvu sa Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom i za nju se kaže da je zemlja sa raširenom korupcijom i manjkom odgovrnosti u velikim aferama, slabom nezavisnosti pravosuđa, netransparentnim javnim nabavkama, nedostatkom slobode medija i marginalizacijom nezavisnih institucija uz porast ekstremizma i ustaških simbola, što doprinosi produbljivanju društvenih podjela.
Riječ je o izvještaju koji je objavila vodeća evropska grupa za građanske slobode, odnosno nevladina organizacija civilnog društva koja promoviše građanske slobode svih u EU.
U izvještaju je pet zemalja označeno kao "rastavljači", čije vlade dosljedno i namjerno slabe vladavinu prava u većini područja.
U izveštaju na 800 stranica za 2026. godinu, upozoravaju da se, uz "rastavljače", demokratski standardi aktivno pogoršavaju u još šest država.
Što se Hrvatske tiče, navode da u 2025. godini nije bilo napretka u različitim aspektima vladavine prava.
- Nakon parlamentarnih izbora 2024. godine, koalicija Hrvatske demokratske zajednice i Domovinskog pokreta, krajnje desne stranke, drži parlamentarnu većinu i formira vladu. Stoga su se određeni problemi vidljivi u posljednja dva mandata hrvatske vlade, koju je predvodio Andrej Plenković, nastavili u tom razdoblju, dok je došlo do ozbiljnih nazadovanja u nekoliko područja. Јavna upotreba pozdrava "Za dom spremni" i drugih ustaških simbola porasla je (koristio ih je ustaški režim tokom nacističke marionetske države NDH u Hrvatskoj), posebno tokom koncerta pjevača koji veliča profašistički režim NDH, kojem su prisustvovali neki ministri i poslanici u Saboru, a koji je podržao i premijer - navode u izvještaju pod ukupnom procjenom Hrvatske, prenosi zagrebački Јutarnji list.
Dodaju da su "uprkos ponovljenim činjenicama da je pozdrav neustavan", niži sudovi počeli da oslobađaju pojedince zbog njegovog skandiranja, pozivajući se na "neobvezujuće političke dokumente ili nepostojeće zakonske izuzetke".
- Ova sudska praksa, u kombinaciji s političkom podrškom, doprinijela je umanjivanju i relativizaciji pozdrava u javnom diskursu. Јavno povjerenje u pravosuđe ostalo je nisko, a nisu preduzeti ozbiljni koraci za vraćanje povjerenja i rješavanje glavnih problema u pravosuđu. Štaviše, Hrvatska je ostvarila mali napredak u jačanju svog okvira za borbu protiv korupcije, a sistemske slabosti i dalje postoje u nezavisnosti pravosuđa, rukovodstvu tužilaštva i sprovođenju ključnih zakonodavnih reformi - piše, između ostalog, u izvještaju.