Stav Ruske Federacije jasan - podrška Srpskoj i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma

Zvaničnici Srpske posebno su ukazali na štetno djelovanje OHR i nelegitimnog Kristijana Šmita i na njihove pokušaje urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Uz najveće počasti delegacija Republike Srpske dočekana je na prijemu kod ruskog predsjednika.

Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske, bio je prvi strani lider kojeg je Vladimir Putin dočekao u Kremlju nakon Parade pobjede.

Nakon svečanosti koje je Putin organizovao za sve državnike povodom 81. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu, predsjednik Ruske Federacije održao je bilateralni sastanak sa delegacijom Republike Srpske.

I tom prilikom Vladimir Putin iskazao je podršku politici koju vodi rukovodstvo Srpske, u namjeri da sačuva svoje nadležnosti i ovlašćena, na koje atakuju političko Sarajevo i stranci.

- Ruska strana je čvrsto opredijeljena za nastavak plodonosne saradnje sa Republikom Srpskom. Odnosi između Srpske i Rusije zasnovani su na vijekovnim tradicijama prijateljstva i duhovne bliskosti naših naroda. Dijelimo zajedničku viziju istorije i slične pristupe situaciji u Bosni i Hercegovini, na Balkanu i u Evropi. Zajedno se zalažemo za formiranje pravednijeg svjetskog poretka i unapređenje obostrano korisne saradnje bez spoljnog miješanja u unutrašnje poslove - naveo je Putin.

Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske ističe da je partnerstvo sa Ruskom Federacijom zasnovano na međusobnom povjerenju, iskrenom prijateljskom povjerenju i ravnopravnosti, bez političkih i ikakvih uslovljavanja.

- Dakle, to je podloga. Rusija je dokazano pouzdan partner koji dosljedno podržava Dejtonski mirovni sporazum - jasan je Karan.

Na sastanku sa ruskim predsjednikom, delegacija Srpske ukazala je na političku situaciju u BiH nastalu narušavanjem Dejtonskog sporazuma.

- Posebno nakon intervencije nelegalnog stranca Kristijana Šmita, koji je napravio veliki nered i praktično do kraja pokušao urušiti Dejtonski mirovni sporazum, a posebno udarom na legalno izabranog predsjednika Milorada Dodika i urušavanje izborne volje. Oni to potpuno razumiju i djelovaće u tom pravcu da se eliminiše dalje djelovanje visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti i da se eliminišu, što je najvažnije, sve posljedice njegovog djelovanja koje su ostale - dodao je Karan.

To bi se moglo vidjeti već u utorak, za kada je zakazana redovna polugodišnja sjednica Savjeta bezbjednosti.

Delegacija Srpske u Kremlju je predsjedniku Putinu iznijela svoje viđenje situacije.

- Sjednica koja će se održavati za dva, tri dana u SB u Njujorku sigurno će imati jedan definitivan i rigorizan stav Ruske Federacije. Mi smo tražili i rekli da je taj Šmit nelegalan, da on ne može da donosi nikakve odluke pa bi bilo neophodno da sve njegove odluke putem SB proglase ništavnim i da je jedini način za normalizaciju odnosa u BiH takvo jedno postupanje - rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Čak i onda kada je izgledalo da je Republika Srpske međunarodno izolovana, Rusija je uvijek bila oslonac i najvažniji spoljnopolitički partner Srpske.

Uprkos svim pritiscima, zvanična Banjaluka je to cijenila i nikada nije okrenula leđa Moskvi.

- Mi nismo nikada prihvatili da žrtvujemo svoje prijateljstvo i saradnju sa Ruskom Federacijom radi tuđih geopolitičkih interesa kada je to od nas traženo, jer ti interesi veoma često uključuju veoma loše stvari i veoma loš odnos prema Republici Srpskoj, otimanja nadležnosti i svođenja na manju jedinicu vlasti nego što to imamo u Dejtonskom sporazumu - kazao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Od 1995. godine i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ruska Federacija nije odstupila od onoga što je garantovala u Parizu, potpisom tadašnjeg premijera Viktora Černomirdina. I tri decenije poslije, Srpska i Rusija zagovaraju isto.

Isključivo poštovanje slova Dejtona i nadležnosti koje su Republici Srpskoj njime pripale.