U Srebrenici predstavljena knjiga Srne o zločinima nad Srbima
U knjizi su i ocjene više domaćih i svjetskih poznavalaca i stručnjaka za izučavanje rata, koje govore da je neistinit zapadno-muslimanski narativ o karakteru rata u BiH, koji je u javnost plasiran još 1992. godine, na početku ratnog sukoba, i kojim su Srbi unaprijed okrivljeni za sve.
Knjigu koja je promovisana u okviru "Petrovdanskih dana" objavila je Novinska agencija Republike Srpske – SRNA i sadrži svjedočenja o najkarakterističnijim, najmonstruoznijim i masovnim muslimanskim zločinima u selima oko Srebrenice i Bratunca tokom posljednjeg rata u BiH za koje ni haško ni pravosuđe BiH nije nikoga procesuiralo.
Ni za odsječenu glavu Anđelka Mlađenovića iz Јežetice, koju su šutirali kao loptu u Srebrenici, ni za izvađene oči sudije Slobodana Ilića, ni za u dva rata klanog i doklanog Dragu Mitrovića iz Podravanja, ni za četvorogodišnjeg Aleksandra Dimitrijevića i desetine srpske pobijene djece u Skelanima, Bjelovcu, Zagonima i drugim srpskim selima.
Optužnica nije podignuta ni za zločine nad 88-godišnjim Stankom Miloševićem i gluvonijemim Krstinom i Dostanom Lazić iz Brežana, koje su u njihovim kućama pobili i popallili muslimani, a čiji posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni i te osobe još se vode kao nestale.
Prisutni su pokazali interesovanje za sadržaj ove knjige jer se u velikoj mjeri govori o stradanju njihovih srodnika na ovim prostorima.
U ovoj dvojezičnoj monografiji /štampana na srpskom i engleskom jeziku/ brojna su svjedočenja koja godinama bilježe novinari Srne i dokumenti koje su prikupili istraživači, istoričari i porodice nastradalih, a o čemu su večeras govorili zamjenik glavnog i odgovornog urednika ove agencije Dajana Bartula, urednik foto-servisa Vlado Krstić i novinar Miro Pejić.
Nakon promocije, u okviru manifestacije "Petrovdanski dani", predavanje na temu "Srednje Podrinje u pripovijetkama Јezdimira Dangića" održao je doktorand srpskog jezika Dušan Pejić.
On je rekao da je Dangić rođen u Srebrenici u svešteničkoj porodici, da je višestruko nagrađivan za svoj književni rad između dva svjetska rata, ali da je u komunističkom sistemu bio neopravdano skrajnut.
- Dangić spada u red najboljih pripovjedača ovih prostora toga vremena što potvrđuje prikupljene pripovijetke koje su objavljene prije dvije godine i u književnom smislu spada u najznamenitije srpske književnike između dva rata i posebno mjesto u njegovim pričama, odnosno mjesto radnje su Srebrenica i Bratunac - istakao je Pejić, navodeći primjere originalnog govora ovog područja po čemu su posebno zanačajna njegova djela.
Sutra je na programu "Petrovdanskih dana" predstavljanje naučno-istorijskih i književnih djela sa tematikom i motivima Srebrenice "Tragom jednog spomenika" autora Vladimira Krivošejeva, "Tražili smo svjetlost koja ne stari" autora Milorada Simića, "Sjećanje na Solunca Krstu Katanića" i "Logor za Srbe u Srebrenici 1942. - korak do genocida" autora Momčila Cvjetinovića.
Memorijalno-humanitarna i kulturno-sportska manifestacija "Petrovdanski dani" ima najdužu tradiciju u ovom mjestu, a organizuje je Odbor za obilježavanje srpskog stradanja Srebrenica.
Manifestacija traje od 1996. godine u znak sjećanja na masovne muslimanske zločne i veliko srpsko stradanje na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice i na oslobođenje i početak povratka srpskog stanovništva u svoje domove i na svoja devastirana imanja na Petrovdan 1995. godine, nakon trogodišnjeg izbjeglištva.
Program je počeo 5. jula i kao i svake godine biće završen na Petrovdan, 12. jula. Tada će, nakon Svete liturgije u srebreničkoj Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice, biti organizovana posjeta i polaganje cvijeća na vojničkom groblju u Bratuncu te srpskim stratištima u Biljači i Sasama.
Parastos, polaganje cvijeća i prisluživanje svijeća za pokoj duša nastradalih na Petrovdan 1992. godine kod spomenika na Zalazju srpskim žrtvama iz posljednjeg rata i spomen-kosturnice nastradalim u Drugom svjetskom ratu, biće služen za 69 poginulih i 22 zarobljena pa ubijena Srbina toga dana kao i ustaškim žrtvama iz ovog sela u Drugom svjetskom ratu.
Deset zarobljenih na Petrovdan 1992. godine još se vode kao nestali, dok je deset tijela slučajno pronađeno i ekshumirano 2011. godine na Zalazju prilikom traženja nastradalih Bošnjaka.
Dvoje nestalih pronađeno je obezglavljeno na drugim lokacijama.
Za zlostavljanja i masovna ubistva zarobljenih Srba, kao i onih koji su na početku rata ostali lojalni tadašnjoj muslimanskoj vlasti i svi su pobijeni u srebreničkim logorima, niko nije odgovarao.