Migrantska kriza u Španiji pokazala slabosti EU; Kakva je situacija u BiH?

Privremeni prihvatni centar u Seuti je popunjen. Izgrađen za smještaj svega nekoliko stotina ljudi, sada nema mogućnosti da primi sve one koji su primorani da ostanu u gradu. Zato znatan broj migranata kampuje u obližnjim šumama i na plažama. Za mnoge od njih ova španska enklava samo je prva stanica na putu.

Iako je većina vraćena u matične zemlje, lokalne vlasti traže hitan povratak migranata koji su u Seuti ostali nakon, kako kažu, invazije od prošle nedjelje. Zahtijevaju i strožu kontrolu granica. Kriza u Seuti upalila je alarm u Evropskoj uniji. Ekspresno je reagovala Italija, koja je privremeno suspendovala primjenu Šengenskog sporazuma sa Španijom. Da ta zemlja pojača granične kontrole, zatražile su dvadeset dvije države članice. Problemi unutar Evropske unije sada izlaze na vidjelo.

- Zemlje koje su na samoj granici EU, kao što su Grčka, Kipar, Italija, kao što je Španija, nose najveći teret pitanja migracija, dok zemlje iz unutrašnjosti same Evropske unije nameću drugu vrstu rješenja i drugu vrstu politika. Dakle, unutar same Evropske unije dolazi do različitih pristupa u tim rješenjima i zato imamo upravo na takvu vrstu disonantnih tonova i gdje premijer Španije kaže da EU ne funkcioniše dobro - ističe stručnjak za međunarodne odnose Lučijano Kaluža. 

Dok Evropska unija razmatra pitanje bezbjednosti i migracija, u BiH zasad nema razloga za brigu, uvjeravaju u Službi za poslove sa strancima.

- Migrantska situacija u BiH pod kontrolom, da je stabilna, da čak nema ni nekih ekscesa između samih migranata što je bilo recimo u prošloj godini. Nikad se ne zna, može se desiti da ponovo dođe nekog talasa migracija, ali po onim podacima sa kojima mi trenutno raspolažemo mislim da do toga neće doći  - dodaje direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa. 

Značajno je, tvrdi Laketa, smanjen priliv migranata u odnosu na ranije godine. Tome je, između ostalog, kaže, doprinio broj policajaca na oko hiljadu kilometara granice s Evropskom unijom.

Dok nadležni navode da je migracioni pritisak manji nego u ranijim godinama, zvanični podaci za prvih šest mjeseci 2026. pokazuju više evidentiranih nezakonitih prelazaka, nego prošle godine. Evidentirano ih je 2.662. Od toga na ulazu u BiH 1.168 migranata. Čak 675 više u odnosu na prošlogodišnji period. Najviše na području Trebinja, Zvornika i Foče. Prema podacima Granične policije, za izlazak iz BiH najčešće korišćeni prelazi su Gradiška, Velika Kladuša i Izačić-Bihać.

- U prvih šest mjeseci 2026. na području koje operativno pokriva PU Gradiška evidentirano je 175 ilegalnih migranata što je više za 94,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine kada je evidentirano 90 ilegalnih migranata - navodi zamjenik načelnika PU Gradiška Tihomir Rakita. 

U ovoj godini u BiH ih je registrovano oko devet hiljada. U prihvatnom centru "Blažuj" smješten je 391 migrant, a u "Lipi" 338.