Isključenje uvoza metalnog otpada iz EU uticaće na poslovanje domaćih reciklera
- Eventualno isključenje željeznog metalnog otpada i otpada obojenih metala iz kategorija koje bi se mogle uvoziti iz EU moglo bi ograničiti pristup sekundarnim sirovinama, uticati na iskorištenost postojećih prerađivačkih kapaciteta i otežati poslovanje kompanija koje su povezane sa evropskim tržištem i lancima vrijednosti - istakli su iz Komore.
Podsjećaju da je EU usvojila novu Uredbu o pošiljkama otpada /EU/ 2024/1157, kojom se uvode stroža pravila za prekogranično kretanje otpada radi unapređenja upravljanja otpadom, razvoja cirkularne ekonomije i sprečavanja negativnih uticaja na životnu sredinu.
Uredba predviđa i posebne uslove za izvoz određenih vrsta otpada koji nije opasan iz EU u zemlje koje nisu članice Organizacije za privrednu saradnju i razvoj /OECD/.
U okviru ovog postupka, BiH je podnijela zahtjev za nastavak uvoza pet kategorija otpada koji nije opasan - papira, gume, tekstila, metala i otpada koji se koristi kao alternativno gorivo /RDF/.
Prema informacijama Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, Evropska komisija je u svom odgovoru navela da bi BiH mogla biti uvrštena na listu zemalja kojima se odobrava uvoz traženih kategorija otpada, uz izuzetak metala.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je BiH u 2023. godini izvezla ukupno 965.381 tonu odabranih tokova otpada, dok je uvoz iznosio 29.566 tona, a uvoz željeznog otpada i otpada od obojenih metala u zemlju iznosio je 8.115 tona, od čega je iz EU 1.448,15 tona ili 17,8 odsto.
- Ovi podaci ukazuju na značaj reciklažne industrije i prekograničnog kretanja sekundarnih sirovina za domaću privredu. Istovremeno, mogućnost uvoza odgovarajućih vrsta metalnog otpada važna je za kompanije koje ga prerađuju i vraćaju u proizvodne tokove, čime doprinose efikasnijem korištenju resursa i razvoju cirkularne ekonomije - naglašavaju iz Komore.
Nakon što su se kompanije iz reciklažne industrije BiH obratile Komori sa zahtjevom da reaguje na najavljene promjene, ona se uključila u javnu raspravu Evropske komisije, gdje je ukazala da nedostatak sveobuhvatnih podataka ili detaljnih informacija ne bi trebao automatski značiti da privatne reciklažne kompanije ne posluju u skladu sa ekološkim zahtjevima ili da nemaju kapacitete za odgovorno upravljanje otpadom.
- Potrebno je jasno razlikovati nedostatke u dostupnosti i izvještavanju o podacima od stvarnog stanja i ekoloških performansi pojedinačnih reciklažnih postrojenja privatnog sektora - ukazali su iz Komore.
Zato su pozvali Evropsku komisiju da primijeni proporcionalan pristup zasnovan na dokazima, uz mogućnost dostavljanja i razmatranja dodatnih informacija o konkretnim postrojenjima, njihovim tehničkim i operativnim kapacitetima i ispunjavanju relevantnih ekoloških zahtjeva.
Komora je zatražila da se predloženo isključenje preispita prije donošenja konačne odluke.
Konačna odluka Evropske komisije očekuje se nakon završetka javne rasprave, koja je trajala do 16. oktobra, a najkasniji rok za njeno donošenje je 21. novembar.