Šukalo: Srpska i FBiH starije od dejtonske BiH, svaka promjena mora imati jasan pravni osnov i politički legitimitet

Šukalo je naveo da je Republika Srpska u dejtonskom mirovnom aranžmanu učestvovala kao ugovorna strana, a posebnom izjavom izričito je odobrila i prihvatila i Aneks 4, koji ima funkciju Ustava.
On je dodao da volja Republike Srpske i data saglasnost imaju konkretnu ustavnopravnu sadržinu koja se ogleda u prihvatanju ugovorenih prava i obaveza, učešću u oblikovanju i vršenju zajedničke vlasti i pravu da brani i čuva ugovoreni položaj i sopstvene nadležnosti.
- Pomenuta saglasnost je data za tačno određeni ustavni poredak i ne može se tumačiti kao unaprijed izražen pristanak na proizvoljno preoblikovanje poretka mimo propisanih ustavnih postupaka - poručio je Šukalo.
On je naglasio da u tome leži osobenost BiH, da ona nije unitarna država koja je naknadno podijelila vlast po vertikali, ali nije ni federacija nastala jednostavnom primjenom udžbeničkog obrasca.
- U njenoj složenoj prirodi nalazimo obilježja realne unije – zajednice dva ustavnopravno različito uređena subjekta, koja je osnovana međunarodnim ugovorom i koja obavlja samo određene, taksativno navedene nadležnosti. Uz to, naziv "entitet" ne smije prikriti ili umanjiti sadržinu. Ustavnopravni pojmovi i pojave ne žive od svog imena nego od nadležnosti, institucija i pravnih poslova koje preduzimaju, a entitetima pripadaju sve državne nadležnosti i funkcije koje Ustavom nisu izričito povjerene BiH - ocijenio je Šukalo.
On je istakao da različiti pokušaji teorijskog određenja BiH svjedoče o njenoj neobičnosti, ali da izostanak jedne opšteprihvaćene definicije ne daje nikome pravo da postojeću strukturu ispunjava sadržinom prema sopstvenom političkom nahođenju.
- Entiteti nisu oblik decentralizovane uprave čije se granice mogu mijenjati činovničkim šestarom, već konstitutivni dijelovi dejtonske slagalice i državnopravni subjekti sa velikim obimom nadležnosti i visokim stepenom autonomije i suvereniteta. Stoga periodični prijedlozi koji predviđaju ukidanje entiteta zadiru u same temelje dejtonskog poretka. Time bi se promijenila sama osnova predstavljanja, odlučivanja i raspodjele nadležnosti u BiH - rekao je Šukalo.
On je dodao da potreba za dogovorenim promjenama ne može se isključiti iz života nijednog ustavnog poretka, ali da svaka promjena mora imati jasan pravni osnov i politički legitimitet.
Šukalo je naglasio da svaki pokušaj da se dejtonska ravnoteža poremeti nanovo otvara pitanja na koja je mirovni sporazum dao teško postignut odgovor.
- BiH nije tabula rasa na kojoj svaki samozvani reformator može ispisati sopstvenu predstavu "idealne" države. Ona je složena, neobična, ali održiva i mirovnim sporazumom povezana zajednica, a međuentitetska linija razgraničenja nije linija olovke koju može izbrisati svako ko u ruci drži gumicu, ili misli da je drži - zaključio je Šukalo.
