latinica  ћирилица
20/11/2026 |  13:04 | Autor: RTRS

Dodik: BiH mora da bude zasnovana na slovu Dejtona ako želi da funkcioniše

BiH ako želi da funkcioniše kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri ravnopravna naroda mora, prije svega, biti zasnovana na slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ne na onome što su samozvane "arhitekte", što domaće što strane, željele od nje da naprave, izjavio je predsjednik Milorad Dodik.
Milorad Dodik - Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
Milorad DodikFoto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

Povodom 31 godine od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. godine u američkoj bazi Rajt-Paterson u Dejtonu, Dodik je za Medijski sistem Republike Srpske - SRNA rekao da se, ne samo na godišnjicu Dejtona, već skoro na svakodnevnom nivou, otvara jedna te ista debata o tome šta je taj dokument zaista bio, a šta se od njega, kroz godine tumačenja, pokušalo da napravi.

- Za mnoge, a naročito za nas iz Republike Srpske, poštovanje slova, a ne "duha" Dejtona, nije samo pravno ili političko pitanje, već pitanje našeg opstanka i identiteta, naših institucija, nadležnosti i same Republike Srpske, kao i strukture onoga što čini BiH, a čine je dva ravnopravna entiteta - Republika Srpska i FBiH i tri konstitutivna naroda - Srbi, Hrvati i Bišnjaci - istakao je Dodik.

On je podsjetio da je Republika Srpska u Dejton ušla kao subjekt koji je imao svoj puni kapacitet - unijela je svoju teritoriju, stanovništvo, vlast i suverenost, dakle, četiri osnovna elementa države. To dokazuje da Dejtonski sporazum, odnosno Aneks četiri koji predstavlja Ustav BiH, kaaže Dodik, nije kreirao entitete, već ih je potvrdio i međunarodno verifikovao.

Ključni koncept Mirovnog sporazuma, rekao je on, bila je decentralizacija BiH koja je i jedini garant bezbjednosti i mehanizam da nijedan narod ne bude preglasan niti dominantan nad drugim.

- I danas, 31 godinu kasnije, umjesto da vodimo unutrašnji dijalog bez stranog miješanja, da govorimo o političkom razumijevanju, boljoj koheziji unutar BiH, ekonomskom razvoju i prosperitetu uopšte, boljem životu svih naroda u BiH, Republika Srpska i dalje mora da se bori za očuvanje svojih ustavnih nadležnosti, njihovog vraćanja ili sprečavanja daljeg razvlašćivanja - ukazao je predsjednik Dodik.

OD SLOVA DEЈTONA DO STALNIH POKUŠAЈA CENTRALIZACIЈE

Otimanje nadležnosti i prenošenja sa entitetskog na nivo BiH, rekao je Dodik, postala je praksa političkog Sarajeva i bošnjačkih političkih predstavnika koja vodi ka otvorenoj transformaciji ustavne strukture BiH potpuno suprotne od one dogovorene u Dejtonu.

- Naši argumenti protiv takvih radnji su potpuno precizni i jasni. Ustav BiH je tačno odredio nadležnosti za nivo BiH, dok su sve ostale po automatizmu pripale entitetima. Kroz djelovanje visokih predstavnika i korišćenje takozvanih 'bonskih ovlašćenja' često se preskakala volja izabranih predstavnika naroda, mijenjale strukture i prebacivale ingerencije, poput onih iz oblasti pravosuđa, vojske ili indirektnih poreza bez saglasnosti entitetskih parlamenata.

Takvi potezi nisu vodili jačanju funkcionalnosti BiH, kako su to nemušto pokušavali da pravdaju, već su doveli do grubog kršenje Dejtona i samog Ustava BiH, proizvodeći dugogodišnje političke krize jednu za drugom i stvarajući stalni osjećaj netrpeljivosti - naglasio je Dodik.

On je ukazao da otimanje nadležnosti nije samo tehnički prenos poslova, već direktan atak na ustavnu strukturu BiH, odnosno sam Ustav BiH, a time i na Republiku Srpsku.

- Ako Ustav kaže da je BiH skup dvije države-entiteta koje čine BiH, onda svaki potez koji tu strukturu pretvara u unitarnu BiH podriva Dejton i krši taj isti Ustav kao najviši opšti pravni akt u pravnom sistemu jedne zemlje - naveo je Dodik.

On je rekao da je povratak na slovo Dejtona odbrana legaliteta i poštovanje prava entiteta da samostalno odlučuju o onome što im Ustav garantuje, ističući da to nije destruktivno djelovanje, već insistiranje na pravnim okvirima koji su jedini temelj za stabilnu budućnost.

- Bez poštovanja tih osnovnih postulata, BiH postaje prostor stalne političke napetosti u kojem institucije na nivou BiH služe ne kao kohezivni faktor, već kao instrument za majorizaciju - dodao je Dodik.

Kada jedan entitet i jedan narod, kaže Dodik, osjeća da se njegova nadležnost crpi "tihom revizijom" Ustava, povjerenje u zajedničke institucije i u BiH nestaje.

POVRATAK IZVORNOM DEЈTONU ЈEDINI IZLAZ I GARANT SIGURNE BUDUĆNOSTI BiH

Prema njegovim riječima, poštovanje slova Dejtona podrazumijeva ponovno uspostavljanje političkog dijaloga i pricipa konsenzusa.

- Prava stabilnost u BiH neće doći ni od međunarodnog tutora koji nameće zakone mimo demokratske procedure, niti od jačanja centralne vlasti na račun onih koji su pristali na sporazum vjerujući u svoju autonomiju, već će doći onog trenutka kada svi u BiH prihvate Dejton onakvim kakav jeste, a ne onakvim kakav bi voljeli da bude - naglasio je Dodik.

U političkom žargonu Sarajeva i dijela međunarodne zajednice, podsjetio je, svako insistiranje na izvornim dejtonskim nadležnostima Republike Srpske označava se etiketama koje sugerišu secesionizam ili antievropsko ponašanje. Međutim, dodao je, istina je dijametralno suprotna.

- Zahtjev za vraćanjem, odnosno zaštitom nadležnosti Republike Srpske nije čin destrukcije već čin odbrane vladavine prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ustav BiH je kristalno jasan. On daje definisane nadležnosti nivou BiH, dok sve ono što nije eksplicitno dato nivou BiH, pripada entitetima. Kada se taj princip sistematski krši nametanjima visokih predstavnika, ne mijenja se samo raspodjela poslova, već se vrši "tiha revizija" samog Ustava, a da pri tom nikada nije provedena zakonska procedura koja podrazumijeva izmjene Ustava - naglasio je Dodik.

Braniti to pravo, istakao je predsjednik Dodik, znači braniti jedini postojeći okvir u kojem svi konstitutivni narodi mogu da funkcionišu.

- Pokušaj da se BiH učini funkcionalnijom tako što će se autoritet premjestiti na nivo zajedničkih institucija, a entiteti učiniti praznim ljušturama doživio je potpuni debakl, jer smo umjesto stabilnosti, dobili duboko polarizovanu BiH u kojoj vlada ogromno nepovjerenje.

Dugoročna stabilnost u BiH mora biti proizvod unutrašnjeg povjerenja, a povjerenje se ne gradi uzurpacijom. Dokle god postoji namjera političkog Sarajeva da, uz pomoć dijela međunarodne zajednice, radi na potkopavanju institucionalnog kapaciteta Republike Srpske, do tada će entitet koristiti sva pravna i politička sredstva da se od takvih nasrtaja zaštiti - rekao je Dodik.

Postizanje funkcionalne BiH, koju svi nominalno zagovaraju, rekao je predsjednik Dodik za Srnu, počinje onda kada prestane otimanje nadležnosti i kada se vlast i narod u Republici Srpskoj prestane osjećati ugroženo u svojim Ustavom zagarantovanim pravima.

On je ukazao da Dejtonski sporazum nije dokument koji treba mijenjati kroz proizvoljne interpretacije u korist jedne strane - muslimanske, jer je on okvir u kojem prava svih moraju biti zaštićena.

MEĐUNARODNA ZAЈEDNICA DA PRIZNA PORAZ EKSPERIMENTA TRANSFORMACIЈE DEЈTONSKOG SPORAZUMA

Dodik je naglasio da suštinski problem današnje BiH leži u transformaciji dejtonske uloge visokog predstavnika. "Od prvobitne uloge koordinatora za civilno sprovođenje mira, ona se transformisala u instrument za provođenje agendi koje nigdje u Dejtonskom sporazumu nisu bile predviđene. Kada visoki predstavnik nametne "zakon" ili "prebaci" nadležnost sa entiteta na nivo BiH, on ne "gradi" BiH, već je razgrađuje iznutra. Ovakav pristup stvara presedan gdje volja izabranih predstavnika naroda postaje drugorazredna u odnosu na protektorsku volju "visokog predstavnika" - konstatovao je Dodik.

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice u BiH, Dodik je rekao da dio međunarodne zajednice često zaboravlja razlog svog prisustva u BiH.

- Oni su ovdje svjedoci i garanti sporazuma, a ne vlasnici suvereniteta BiH i njenih naroda. Njihova pristrasnost u procesu "centralizacije" pokazala se kao najveći neprijatelj Dejtona. Takav način rada, gdje se demokratska procedura svodi na "tapšanje" po ramenu dok se nametnutim odlukama gazi ustavno pravo jednog entiteta recept je za trajno političko nezadovoljstvo - istakao je Dodik, dodavši da je jasna njihova potreba da opravdaju svoje dobro plaćeno prisustvo u BiH na štetu naroda koji žive u toj zemlji i pri tom nisu dozvoljavali bilo kakav dogovor demokratski izabranih političkih predstavnika tog naroda.

Zato je krajnje vrijeme, kaže on, da međunarodna zajednica prizna da je "eksperiment" transformacije Dejtona putem nametanja doživio poraz i da istinska stabilnost dolazi tek onda kada se vrati princip da je dogovor domaćih političkih predstavnika zakon, a slovo Ustava svetinja.

- Sve dok neko sa strane smatra da ima pravo 'prepravljati' volju naroda oduzimanjem nadležnosti, nametanjem zakona, montiranim suđenjima legalno izabranim političkim predstavnicima, BiH će ostati zauvijek nestabilno područje. Povratak slovu i izvornom Dejtonu nije poziv na secesiju, kako se zlonamjerno tumači, već zahtjev za poštovanjem onoga na šta je potpis stavljen.

Bez toga, svaki razgovor o budućnosti ostaje samo priča o još jednoj propuštenoj šansi da BiH postane normalna i mirna zemlja koja ima budućnost. S toga, zbog Republike Srpske, našeg naroda i naših žrtava koje su položile živote za svoju otadžbinu mi moramo da jačamo naše institucije, gradimo Srpsku i borimo se za što bolju budućnost današanjih i budućih generacija. Konačno, to i zaslužuju - poručio je Dodik.