Presing: Tajne sarajevskih zločina - otkopavanje istine!

Porodice nestalih sarajevskih Srba smatraju da je u Sarajevu vršeno sistematsko skrivanje srpskih grobnica po naređenju zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, a posredstvom civilne zaštite i sanitarne inspekcije. U sve je, navodno, bila uključena i federalna komisija za nestale. Višegodišnji pokušaji utvrđivanja istine, ni nakon rada posebnih komisija, nisu dali odgovore na ključna pitanja: ko je i po čijim naredbama ubijao sarajevske Srbe, gdje su nestala - ko je sakrio tijela ubijenih, po čijim naređenima i gdje su premještane masovne grobnice? Zašto ni nakon 20 godina nema istine o stradanju Srba u Sarajevu? Da li slučaj ubistva i skrivanje tijela Slobodana Samardžića, može da odgovori na ova pitanja i skine tajnu sa sarajevski zločina!? Stefan Samardžić, sin ubijenog sarajevskog Srbina Slobodana Samardžića, rekao je učestvujući u emisiji "Presing" da državne institucije imaju sve dokaze o ubistvu njegovog oca, potvrdivši da se tijelo njegovog oca nalazilo na "mikrolokalitetu Alipašin most". "Ne slažem se sa stručnim izrazom da je riječ o jednoj mikrolokaciji. Sarajevo je makrolokacija. Sarajevo je kazamat i jedna velika masovna grobnica. Međutim, složiću se sa Amorom Mašovićem da se u Sarajevu istražuju zločini samo nad jednom etničkom grupom. U Sarajevu i u cijeloj BiH se istražuju samo zločini nad bošnjačkim narodom", smatra Samardžić. Samardžić je rekao da su se tijela ubijenih Srba nalazila na lokalitetu Alipašin most, a u emisiji je pokazao sliku sa uviđaja nad njegovim ocem, gdje se jasno vidi tijelo Slobodana Samardžića kojem je ispaljen metak u čelo... "Pogrešno je reći da su ljudi nestajali. Oni su pobijeni, nisu nestali. Nestajala su tijela, u nekim slučajevima čak i kosturi. To znači da su neka tijela premještena čak sedam godina nakon ubistva, dakle 1999. ili 2000. godine", rekao je Samardžić, koji je za nerad na ovom predmetu okrivio tužioce Branka Šljivara i Vesnu Ilić iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Samardžić je rekao da je Eldar Јahić iz Tužilaštva, koji je prekinuo ekshumaciju, izvršio nekoliko krivičnih djela: prikrivanje ratnih zločina prekidanjem ekshumacije, ometanje pravde sprečavanjem postupka, ometanje dokazivanja, kao i da on mora da odgovara za ova djela. Ivica Divković, načelnik Centra za istraživanje ratnih zločina u državnoj Agenciji za istrage i zaštitu kaže da, kada su u pitanju ekshumacije, SIPA postupa isključivo po zahtjevima i naredbama sudova i tužilaštava. "SIPA je od Tužilaštva BiH 2009. godine dobila konkretnu naredbu za sprovođenje istrage i preduzimanje određenih radnji vezanih za dokazivanje ovog konkretnog krivičnog djela. Kompletan izvještaj smo dostavili 2010. godine Tužilaštvu BiH i od tog trenutku povratno naovamo nismo dobili nikakvu drugu naredbu i nikakav drugi zahtjev u smislu dopune ili prikupljanja važnih činjenica vezano za okončanje postupka". On je potvrdio da u Tužilašvu postoji "predmet Slobodan Samardžić" i još oko 500 slučajeva na području Sarajeva. "Od ovog broja oko 500 događaja se veže isključivo za Sarajevo, a za sam prostor unutar grada, a kada se radi o osobama srpske nacionalnosti evidentirano je više od 200 ovakvih događaja. Izvršili smo analizu i utvrdili da smo dobili više od 100 naredbi za postupanje, preduzeli sve radnje za većinu i dostavili Tužilaštvu BiH izvještaje i taj proces je u toku", potvrdio je Divković, prozvavši Tužilaštvo BiH da odgovori šta je sa tim predmetima. "Sarajevo godinama neće da prizna da je bilo žrtava i među drugim narodima, a istovremeno smatra da je čitav grad žrtva... Smatram da je zakazalo Sarajevo, jer je očita nepravda i diskriminacija u pogledu srpskih žrtava u Sarajevu", rekao je Dušan Šehovac, direktor Biroa za ljudska prava Inicijative sarajevskih Srba. Šehovac je uvjeren da je "velika mrlja na jednom narodu koji hoće da nosi odgovornost za BiH", a nije u stanju da se suoči sa očiglednom opstrukcijom u svojim redovima u pogledu stradanja drugih naroda u Sarajevu, osim Bošnjaka. "Svima u Sarajevu je poznato, a zavjera ćutanja je dalje prisutna, da je Miljacka bila stratište, jer postoje zvanični zapisnici, TV snimci i slični dokazi", naglašava Šehovac koji je, kako kaže, očekivao da Sarajevo ne dozvoli obustavljanje ekshumacije na Alipašinom polju jer su pronađeni mikroostaci ljudskih skeleta. "Kada je u pitanju ekshumacija na Alipašinom polju, to je ekskhumacija za koju smo se mi, da ne kažem drugačije, dugo pripremali. Mi smo tu lokaciju nominovali sa pretpostavkom da, iako je to urađeno više puta, da se vraćamo dok ne budemo sigurni 100 % da li postoje ili ne tragovi žrtava", rekao je Milutin Mišić, član Kolegijuma direktora Instituta za traženje nestalih BiH. On je naveo da je ta mikrolokacija bitno izmijenjena danas u odnosu na 1991. godinu, ali bilo je poznato da tu ima tragova da su tijela žrtava tu ili da su tu bila. "Ekshumacija je planirana upravo sa ciljem i zbog porodica kao žrtava i zbog žrtava, da budemo sigurni šta je sa tim lokalitetom", rekao je Mišić. Na pitanje kako je donesena odluka da se prekine ekshumacija, Mišić je rekao da je ekshumacija nominovana od strane istražilaca Instituta kancelarije u Istočnom Sarajevu i da je ona prošla određenu proceduru. "Ona je sprovedena na način, na koji mi tvrdimo da nije završena i tražićemo da se to završi", naveo je Mišić. Milan Mandić, predsjednik Udruženja nestalih Sarajevsko-romanijske regije rekao je da je neshvatljivo da "izvještaja sa ekshumacija na Alipašinom polju nema" i dodao da je Kantonalno tužilaštvo moralo primiti izvještaje o ekshumacijama. "I Ibrahim Hadžić, tadašnji istražni sudija, takođe tvrdi da je sva dokumentacija morala biti predana Kantonalnom tužilaštvu", ističe Mandić. Naglasio je takođe da su predstavnici Srba razgovarali i sa državnim Tužilaštvom. "Državno tužilaštvo nas je obmanjivalo, a tužilac Vesna Budiimir, sada nas je počela i lagati o ovom procesu", istakao je Mandić. KOMPLETNU EMISIЈU "PRESING" MOŽETE POGLEDATI U NAŠOЈ VIDEO SEKCIЈI!