latinica  ћирилица
10/04/2014 |  14:30 | Autor: SRNA

Ustavni sud BiH nije razmatrao apelaciju Starovlaha

Ustavni sud BiH danas nije razmatrao apelaciju pravoslavnog sveštenika Јeremije Starovlaha, iako je to bilo najavljeno dnevnim redom, izjavio je Srni registrar ovog suda Zvonko Mijan.
 - Foto: SRNA
Foto: SRNA
Mijan je rekao da će Ustavni sud BiH razmatrati apelaciju na jednoj od narednih sjednica, ali da ne zna da li će to biti na sljedećoj, koja je predviđena za 24. april. Јeremiju Starovlaha i njegovog sina Aleksandra pripadnici SFOR-a brutalno su pretukli 2004. godine u parohijskom domu na Palama, nanijevši im teške povrede od kojih imaju trajne posljedice. Mijan je ranije rekao Srni da je riječ o odlukama redovnih sudova o zahtjevu porodice Starovlah za naknadu materijalne i nematerijalne štete , povodom događaja koji je uslijedio nakon ulaska pripadnika SFOR-a u njihovu kuću. "Odlukama redovnih sudova oni su dobili odgovarajuću naknadu, a sa viškom tužbenih zahtjeva su odbijeni i to je razlog podnošenja apelacije", rekao je Mijan. Advokat porodice Starovlah ,Miljkan Pucar, ranije je rekao da se dio spora vodi pred Ustavnim sudom BiH, gdje se traže veliki iznosi, jer porodica Starovlah ne zna ko je naredio i ko je izvršio njihovo premlaćivanje. Ustavni sud BiH na današnjoj sjednici odbio je kao neosnovanu apelaciju Muhameda Ali Gašija, Aziza Gašija, Engina Prohe, Muharema Čauševića, Edina Hote, Sinana Ljuce i Mirse Krasnića protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH /FBiH/ od 22. aprila 2010. godine i presude Kantonalnog suda u Sarajevu od 23. juna 2009. godine. Ustavni sud je odbacio kao nedopuštenu apelaciju Gašija, Prohe, Čauševića, Hote, Ljuce i Krasnića protiv Rješenja Vrhovnog suda FBiH od 11. novembra 2010. godine zbog toga što je "ratione materiae" inkompatibilna s Ustavom BiH. Apelanti su osporavali navedene presude, tvrdeći da su tim presudama povrijeđena njihova prava iz Ustava BiH i Evropske konvencije, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Opšte deklaracije o ljudskim pravima. U odluci u ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da nema kršenja prava na pravično suđenje iz Ustava BiH i Evropske konvencije kada u konkretnom slučaju nije došlo do povrede načela nezavisnosti i nepristrasnosti suda i pristupa sudu. Zaključeno je i da su redovni sudovi u krivičnom postupku koji je vođen protiv apelanata utvrdili sve relevantne činjenice, brižljivo ocijenivši svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, iz kojih je nedvosmisleno proistekao zaključak da su apelanti počinili krivična djela koja su im stavljena na teret. Ustavni sud BiH zaključio je da nijedno značajno pitanje nije ostalo nerazjašnjeno u načelu presumpcije nevinosti "in dubio pro reo", te da je apelantima omogućeno da pod istim uslovima kao i Tužilaštvo učestvuju u postupku i omogućene proceduralne garancije iz Evropske konvencije. Zbog ovih razloga, Ustavni sud je i odbio kao neosnovane, odnosno odbacio kao nedopuštene navedene apelacije. U predmetima u kojima je Ustavni sud BiH utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje, a zbog toga što sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku, nadležnim sudovima je naloženo da hitno okončaju postupke i da o tome obavezno izvijeste Sud u roku od tri mjeseca. U nekim slučajevima u kojima su apelanti to tražili, a u kojima je Ustavni sud našao opravdane razloge, apelantima je dosuđena i naknada nematerijalne štete zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku. Apelacije koje su bile očigledno neosnovane i nedopuštene Ustavni sud je odbacio. Ustavni sud je u jednom broju slučajeva utvrdio da zahtjevi apelanata nisu opravdani, odnosno da činjenice koje su apelanti predočili Sudu ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju apelanata o postojanju kršenja njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku ne snose posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom. Sve odluke usvojene na sjednici biće u roku od mjesec dana dostavljene apelantima i objavljene na veb stranici Ustavnog suda BiH.