Filipini: Oteti Nijemci traže od Berlina da ih spase

"Apelujemo na njemačku i filipinsku vladu da učine sve što je u njihovoj moći. Nalazimo se u teškoj situaciji", rekla je 55. godišnja Njemica za jedan lokalni radio, prenose njemački mediji, navodeći da je 71.godišnji Nijemac, koji je ljekar, u svojoj poruci izrazio zabrinutost za sopstveni život.

Јedan portparol grupe Abu Sajaf je, kako prenose njemački mediji, potvrdio prijetnje da će jedno od otetih Nijemaca biti ubijeno, ukoliko do 10. oktobra ne bude isplaćeno četiri miliona evra otkupnine i ako Berlin ne prestane da pruža podršku u borbi protiv Islamske države (ID)."Ukoliko uslovi ne budu ispunjeni, mi ćemo onda odlučivati o sudbini talaca", rekao je predstavnik otmičara.

Njemački mediji ukazuju da su politički zahtjevi grupe Abu Sajaf do sada bili rijetkost.
"Mi smo organizovali krizni štab, koji se bavi slučajem otmice na Filipinima, a u našoj politici prema Siriji i Iraku se zbog toga neće ništa promijeniti", rekla je jedan portparol njemačkog Ministarstva inostranih poslova, prenose mediji.
Zabrinutost zbog dvoje njemačkih turista, otetih na Filipinima, raste, ocjenjuje štampa.

Dvoje Nijemaca su oteti u aprilu sa svoje jahte u vodama Filipina i nalaze se u rukama terorističke grupe Abu Sajaf, za koju se kaže da je pokazala lojalnost prema ID.
Ultimatum o novcu i obustavi njemačke podrške borbi protiv snaga ID u Iraku i Siriji, postavljen je na rok od 15 dana i ističe 10. oktobra, a mediji podsjećaju da je ta grupa i 2000. godine stajala iza otmice njemačke porodice Valert i drugih turista u Maleziji.

Poznati po tome što rado i često putuju i na najudaljenija, najzabitija i najopasnija mjesta svijeta, Nijemci su često bili na meti islamskih otmičara u Јordanu, Avganistanu, DŽibutiju, Alžiru, Čadu, Iraku, Iranu, na Filipinima, Јemenu...
Štampa je često postavljala pitanje "isplativosti kidnapovanja" Nijemaca, pošto, prema špekulacijama koje niti vlada, niti njemačke firme, niti neke druge organizacije ne potvrđuju, vlada u Berlinu se ne samo "tehnički" i diplomatski angažuje za spas i oslobođenje svojih državljana, već je, prema nepotvrđenim podacima, za njihovu slobodu i "driješila kesu".

Јedna od najkontroverznijih priča je otmica Suzane Osthof, prvog njemačkog državljana otetog u Iraku poslije pada režima Sadama Hueseina.
Slučaj Suzane Osthof, arheologa sa perfektnim znanjem arapskog, koja je poslije udaje za jednog Јordanca prešla u islam, za čiju slobodu iz Iraka je njemačka država, prema medijskim špekulacijama, platila pet miliona evra, jedan je od najspektakularnijih, pošto se, kasnije, u njenom džepu našao dio tog novca.

Njemačka je činila mnogo za oslobođenje svojih građana, ali je s njima ponekad vodila i pravni "rat", a jedan od njih je izgubila na sudu.
Riječ je o Rajnhilt Vajgel, otetoj u Kolumbiji 2003. godine, koja je tužila svoju državu neposredno pošto je iz Berlina dobila "ceh" od 12.640 evra za helikopter kojim je, po oslobođenju, prevezena iz džungle.
Sud u Berlinu je tada presudio da Ministarstvo inostranih poslova ne smije otetim njemačkim državljanima da ispostavlja račun za trošak njihovog oslobođenja.