Industrija dijamanata - i bogati zaziru od "luksuza"
Rusija je već globalni šampion u iskopavanju skupocjenih kamenčića, a Indija mjesto njihove fine obrade, ali sada se rađa mogućnost da dvije zemlje konačno poboljšaju saradnju na ovom polju. Cilj je da u međusobnoj trgovini dijamantima, koja sada dostiže vrijednost od jedva 611 miliona dolara godišnje, u dogledno vrijeme počnu da razmjenjuju robu u vrijednosti od pet milijardi dolara.
Časovnik je sav od dijamanata i košta 40 miliona američkih dolara. Uprkos činjenici da je broj megabogataša (onih sa preko 30 miliona dolara operativne gotovine) porastao u posljednjoj godini dana na gotovo 173.000, za juvelirsko remek-djelo britanske firme „Graf” na nedavnom sajmu satova u Bazelu nije bilo jagme. Basnoslovno skup sat je „vrlo smjeli poduhvat”, priznao je Fransoa Graf, izvršni direktor draguljarske kuće poznate po izradi masivnog nakita ukrašenog dijamantima u boji...
Da li će skupoceni mjerač vremena sa odvojivim dijamantskim prstenom od 38 karata završiti u muzeju kompanije, haremu u Persijskom zalivu ili u sefu anonimnog bjelosvetskog plutokrate, ne zna se. Naime, kao i ostatak svijeta, koji se, po procjeni MMF-a, uveliko sprema za epohu skromnijeg života, i globalna industrija dijamanata počinje da broji „teške godine”.
„Uprkos nekim rekordnim iznosima, 2014. je bila teška godina. Najavljeno zatvaranje Antverpenske banke dijamanata, poslovna neizvjesnost zbog smanjene likvidnosti, suženi izvori finansiranja, sniženi profiti, visoka cijena sve rjeđih nebrušenih dijamanata i manji rast cijene brušenih dijamanata od očekivanog glavni su razlozi”, nabraja „Izraelski savjet za dijamante”.
Čitav splet okolnosti okrenuo se protiv industrije dijamanata, ocjenjuje Filip Melije, izvršni direktor „De Bersa”, vodećeg svjetskog proizvođača dijamanata po njihovoj karatnoj vrednosti, u izjavi za „Fajnenšel tajms”.
Naglo jačanje vrijednosti američkog dolara – dominantne obračunske valute svjetske trgovine dijamantima – ovaj dragi kamen odskora je učinio dvadesetak odsto skupljim.
Istovremeno, na tržištu dijamanata primjetno raste ponuda – ne zbog poplave ozloglašenih „krvavih dijamanata”, iz vremena nekadašnjih ratova u Africi, već zbog sadašnjeg naglog siromašenja mnogih investitora koji su prije krize ulagali u taj biznis. U Antverpenu, na primer – gdje su inače locirane četiri od ukupno 25 svjetskih berzi dijamanata – ponuda je danas 10 puta veća od tražnje, tvrde za „Politiku” akteri tamošnjeg biznisa.
U međuvremenu, postkrizna promena psihologije megabogataša, među njima posebno američkih kupaca dijamanata, koji u tom pogledu spadaju među najgalantnije, posebno brine majstore ovog biznisa. Izgleda da je agresivno marketinško ubjeđivanje potencijalnih kupaca da je brušeni kamen vanredno rijedak i dragoceni simbol „luksuza” ili neporecivi „vječni dokaz ljubavi” na ozbiljnom ispitu, tvrdi izvještaj „Јuniti marketinga”, koji prati navike pojedinaca sa prosječnim godišnjim prihodima iznad 269.000 dolara.
Luksuz je stekao negativnu konotaciju. Јavno mnjenje okreće se protiv društvenih nejednakosti. Nije vrijeme za šepurenje”, poručuju trgovci luksuznom robom sa one strane Atlantika.Naime, savremeni ultrabogataši, kao i oni nekadašnji, gledaju da pazare vinograde na jugu Francuske, diskretne palate u Londonu, skupe jahte i male mlaznjake, skupocene ženske satove i dijamante – po novoj modi –najradije one obojene. Ipak, najimućniji ljudi i žene ovog svijeta danas daleko opreznije javno demonstriraju svoj status, pogotovo upadljivim staklićima, nego osvjedočene parajlije iz vremena prije 2008. Naime, kakav je smisao prikazivanja pratilja okićenih kao jelke ako iza ćoška čeka tabloid ili pokret za borbu protiv društvenih nejednakosti?
Novovjekovni zaštitnici ugroženih vrlo rado će razmetljivim parajlijama javno skrenuti pažnju da na svijetu u ovom trenutku najmanje milijarda ljudi gladna ide na počinak, da svakih osam sekundi umre nevakcinisano dijete, dok se na Mediteranu svakodnevno davi na desetine migranata, koji ama baš nigdje nemaju šanse za bolju budućnost.