Rasprava o terorističkom napadu u Zvorniku podijelila poslanike
Umjesto bezrezervne osude terorističkog akta, rasprava je podijelila poslanike po entitetskom i nacionalnom ključu. Ipak, predloženo je mnogo zaključaka. Od zahtjeva da Predstavnički dom jasno i glasno kaže kako je u Zvorniku počinjen teroristički akt, poboljšanja koordinacije aktivnosti policijskih agencija i stvaranja adekvatnih kapaciteta i infrastrukture u tim agencijama, pa do usvajanja novih zakona i nove strategije za borbu protiv terorizma.
Јedan od prijedloga jeste da sudbinu svih tih zaključaka odredi Komisija za odbranu i bezbjednost. O svima njima, poslanici bi se trebalo da izjasne u večernjim časovima.
Iako su Tužilaštvo BiH i SIPA, akt u Zvorniku ranije okvalifikovali kao terorizam, za Savjet ministara kao predlagača informacije, i većinu bošnjačkih poslanika, koji su o njoj raspravljali, to je tek napad pojedinca na policijsku stanicu. Prije nego su napustili sjednicu zbog slučaja DŽaferović, poslanici SNSD pokušali su da dva nespojiva djela – napad u Zvorniku i, kako kažu, legalnu aktivnost MUP Srpske razdvoje i u raspravi. Ali, sve je ostalo je na pokušaju.
Ubistvo policajca i ranjavanje dvojice njegovih kolega bošnjački poslanici pokušali su da potisnu u drugi plan. A u prvi, da istaknu navodno kršenje ljudskih prava tokom policijske akcije "Ruben". U ovoj akciji od 32 hapšena lica, njih čak 24 bila su bezbjednosno interesantna, pokazuje informacija Obavještajne agencije BiH. Protiv jednog uhapšenog, čak je i Tužilaštvo BiH u međuvremenu je podiglo optužnicu upravo za teorizam. To, kao ni pronađeni arsenal oružja kod uhapšenih i panciri, za bošnjačke poslanike, ne znači mnogo.
Žučna rasprava na momente je podsjećala na onu koja je vođena nakon terorističkog napada u Bugojnu 2010. godine. Ponovo se spominjala reforma policije i donošenje raznih zakona na nivou BiH. Da li će teroristički akt u Zvorniku promijeniti kurs političkog Sarajeva? Nakon Bugojna nije. Baš kao ni nakon napada na ambasadu SAD usred Sarajeva.