Nije izvjesno poskupljenje prehrambenih proizvoda u Srpskoj
Petrović je objasnio da postoji korelacioni odnos između kupovne moći potrošača i cijena, te da se tome i trgovci prilagođavaju.
"Cijene su relativno stabilne, jer je masa para na tržištu limitirana i nema povećanja platežne moći potrošača. Svako povećanje cijene određenih proizvoda indirektno utiče na smanjenje tražnje tih proizvoda, u šta su se uvjerili i trgovci", rekao je Petrović Srni.
On je dodao da se jedino može očekivati povećanje cijena voća i povrća, a što se inače dešava u zavisnosti od godišnjeg doba i ponude.
"Ulazimo u oktobar i cijene voća i povrća počinju blago da rastu, a vrhunac dostižu u januaru i februaru, dok od marta ponovo padaju", rekao je Petrović i naveo da u strukturi troškova prehrane povrće u zimskom periodu iznosi 27, ljetnom oko 15, a na godišnjem nivou oko 21 odsto.
Napominjući da su cijene prehrambenih proizvoda posljednjih godina bile relativno stabilne, Petrović je naglasio da određenim poskupljenjima trgovci mogu manipulisati na kraći rok jer se pojave znatno jeftiniji proizvodi koji obaraju cijenu.
On upozorava da bi poskupljenje prehrambenih proizvoda moglo izazvati eventualno povećanje cijene električne energije, s obzirom na to da ovaj resurs učestvuje u svim proizvodima, a posljedice bi zavisile od procenta tog povećanja.
Prema njegovim riječima, potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u ovoj godini iznosi 1.800 KM na mjesečnom nivou, od čega za prehranu najmanje ide od 600 do 690 KM.
Za troškove stanovanja građani Srpske izdvoje 20 odsto potrošačke korpe, i to najviše za grijanje /40 odsto/, električnu energiju /20 odsto/ i vodu /10 odsto/.
"Јedan period su te cijene bile relativno stabilne. Međutim, ove godine je u Banjaluci došlo do povećanja cijene vode za deset odsto i odvoza smeća za 20 odsto, što je povećalo troškove u porodičnom budžetu za 4,5 KM", rekao je Petrović.
On je naveo da niža cijena nafte na svjetskim berzama nije uticala na smanjenje cijene prehrambenih proizvoda, pa ni gradskog prevoza, iako derivati učestvuju značajno u troškovima prevoza, ali ni značajnije smanjenje cijena goriva na pumpama.
Prema njegovim riječima, određeni efekti nižih cijena derivata trebalo bi da se odraze na jesenju sjetvu i žetvu.
Poredeći Republiku Srpsku i okruženje, Petrović je ocijenio da su cijene i u Srpskoj i u okruženju u uskoj vezi sa primanjima i tražnjom.
On je naveo da su u Srbiji plate za oko 15 odsto niže nego u Srpskoj, ali da su i cijene 15 do 20 odsto niže.
"U Makedoniji imamo niže cijene i do 25 odsto, ali su i primanja znatno niža. U Hrvatskoj su nešto više cijene, ali imaju oko 80 odsto veća prosječna primanja", rekao je Petrović.
On je zaključio da se veći standard može očekivati samo ako bude poboljšana situacija u sektoru koji stvara novu vrijednost, a koji sada ima i gotovo 70 odsto niža primanja u odnosu na enrgetski sektor ili javnu upravu.