UN: Prisustvo aviona u vazdušnom prostoru Sirije puno opasnosti
"Smatram da se tako stvara veoma delikatna situacija puna opasnosti", rekao je Dižarik, navodeći slučaj narušavanja vazdušnog prostora Turske.
Dižarik je istakao da bi "pažnja ljudi trebalo da se preusmjeri na iznalaženje političkog rješenja" za konflikt u Siriji.
Tokom sukoba u Siriji, koji traju već četiri i po godine, poginulo je više od 240.000 ljudi, a više miliona je napustilo domove, prenijela je agencija AFP.
"Koje god akcije da se preduzimaju protiv Islamske države i drugih, one bi trebalo da budu u skladu sa međunarodnim pravom i međunarodnim humanitarnim pravom", dodao je on.
Rusija neće učestvovati u kopnenim operacijama u Siriji
Rusija neće učestvovati u kopnenim operacijama bilo kakve vrste u Siriji, a Moskva je spremna da sarađuje sa svim državama zainteresovanim za uništenje terorističke grupe Islamska država, izjavila je predsjednica Savjeta federacija (Gornjeg doma ruskog parlamenta) Valentina Matvijenko.
"Nećemo učestvovati u kopnenim operacijama bilo koje vrste, a spremni smo da sarađujemo sa svim zemljama u zajedničkom naporu protiv globalnog zla - terorizma", rekla je Matvijenko poslije sastanka sa predsjednikom jordanskog Savjeta parlamenta Abdelraufom al-Ravabdehom.
Matvijenko je podsjetila da su Rusija, Irak, Sirija i Iran oformili koordinacioni centar, navodeći da je "nemoguće boriti se protiv Islamske države i uništiti je bez saradnje".
"Pozivamo sve one koji su zaista zainteresovani da se Islamska država iskorijeni da se pridruže ovom koordinacionom centru", navela je Matvijenko, prenijela je agencija Tas.
Ona je istakla da Rusija nema drugi cilj sem da Islamska država bude poražena, "za razliku od drugih zemalja koje su članice druge koalicije".
Rusija je na zahtjev sirijskog predsjednika Bašara Asada 30. septembra počela sa vazdušnim udarima na položaje Islamske države u Siriji.
Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, već je znatno narušila sistem komandovanja i materijalno-tehničkog snabdijevanja ekstremista, kao i infrastrukturu za pripremu terorista-samoubica.
Islamska država je kao teroristička organizacija zabranjena u Rusiji. Do prošle godine bila je poznata pod imenom Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) i uglavnom je bila aktivna u Iraku i Siriji. U junu 2014. godine, ova ekstremistička organizacija objavljuje uspostavljanje "islamskog kalifata" na teritorijama koje je zauzela i mijenja ime u Islamska država.
Prema podacima američke Centralne obaveštajne agencije (CIA), Islamska država ima oko 30.000 članova, dok iračke vlasti navode da ih ima do 200.000.
U redovima Islamske države nalaze se državljani 80 zemalja, među kojima Francuske, Britanije, Njemačke, Maroka, Saudijske Arabije, SAD, i drugih zemalja iz Zajednice nezavisnih država.
Ekstremisti Islamske države navodno kontrolišu 40 odsto teritorije u Iraku i oko 50 odsto u Siriji, navodi ruska agencija.