NOMINACIЈA STEĆAKA NA LISTU SVЈETSKE KULTURNE BAŠTINE

Lovrenović je naveo da je do sada registrovano oko 69 000 stećaka, od kojih se oko 59 000 nalazi u BiH, a ostali u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. On je na konferenciji za novinare istakao da je na današnjem sastanku predstavnika instutucija nadležnih za kulturu iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske o ovoj temi dogovoreno da do septembra stećci budu prijavljeni na tantativnu listu svjetske baštine. Prema njegovim riječima, dogovoreno je da naredni sastanak bude održan 12. i 13. maja u Crnoj Gori nakon čega će biti poznat precizan broj nekropola, njihov raspored i utvrđeni kriterijeumi za stavljanje na tantativnu listu, a kasnije i kandidovanje na samu Listu svjetske baštine. "Uvjeren sam da ćemo od 10 kriterijuma izabrati one najfunkcionalnije koji će nam omogućiti da se stećci u dogledno vrijeme nađu na listi svjetske baštine", rekao je Lovrenović. On je naveo da danas nisu utvrđivani rokovi izrade i predaje nominacijskog dosijea, nego da će oni biti poznati u septrembru, kada bude završen prvi korak, a to je uvrštavanje stećaka na tentativnuz listu. "Moramo u ovom projektu da dokažemo univerzalnu vrijednost stećaka. Vjerujem da to neće biti problem. Prostor rasprostiranja stećaka od jadranskog zaleđa do zapadne Srbije i od sjeverne granice BiH do Crne Gore govori o dosta ujednačenom kulturološkom portretu šire regije", smatra Lovrenović. Prema njegovim riječima, danas su konstituisane tri radne grupe - administrativno tijelo koje će da upravlja projektom, grupa za izradu nominacijskog dosijea i grupa za izradu plana upravljanja. Lovrenović je saopštio da je u BiH više od 50 nekropola proglašeno nacionalnim spomenikom, ali da stanje na terenu nije zadovoljavajuće i da se mora mijenjati. On je naglasio da ima nekropola koje su potpuno nestale i kao primjer naveo Pavlovac, nedaleko od Sarajeva, odakle su stećci izmješteni pred rat u krug kasarne. Prema njegovim riječima, najveći broj stećaka ima na području opštine Rogatica - oko 4 000, te u Konjicu - više od 3 000. Lovrenović je naglasio da je ovaj projekat UNESKO u prvoj fazi pomogao sa 7.000 evra za rad svake od zemalja. Direktor Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu Hrvatske Јasen Mesić rekao je da će čitav postupak nominacije stećaka na Listu svjetske baštine trajati dvije do tri godine. "Prvo ide priprema tentativne liste. Nakon toga slijedi priprema prve faze nominacijskog dosijea, a potom slijedi tehnička evaluacija dosijea. Očekuju se i misije iz UNESKO-a na licu mjesta na samim lokalitetima. Nakon toga predstoji postupak službene objave nominacijskog dosijea i onda se na konferenciji Komiteta svjetske baštine odlučuje o upisu", pojasnio je Mesić, koji je naveo da u Hrvatskoj ima oko 450 arheoloških lokaliteta koji su vezani za stećke. Prema njegovom mišljenju, svaka od zemalja ima velike šanse da posebno, a pogotovo skupa, dobije još jedno kulturno dobro upisano na listu svjetske baštine. Predstavnik Crne Gore Lidija Lesar naglasila je da je jedan od najznačajnijih elemenata budućeg posla nakon izrade tentativne liste izrada menadžment plana. "To je najkompleksniji dio nominacionog dosijea", istakla je Lesar.