U srijedu odluka o izmjenama Izbornog zakona
Centralna izborna komisija /CIK/ BiH najavila je da će 4. maja raspisati ovogodišnje lokalne izbore i do tada su moguće izmjene izbornog zakondavstva kako bi one bile primijenjene na izborima 2. oktobra.
Interresorna radna grupa za pripremu prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva postigla je saglasnost za 32 amandmana na Izborni zakon BiH, od kojih je većina tehničke prirode, te za devet amandmana na Zakon o finansiranju političkih partija.
Јednom od usaglašenih izmjena Izbornog zakona predviđa se podizanje cenzusa na stranačkoj listi za osvajanje mandata na opštinskim izborima na 15 odsto, a na opštim na 30 odsto.
Usaglašen je i amandman kojim se zadržava obaveza da na kandidatskim listama bude 40 odsto kandidata manje zastupljenog pola, ali se uvodi obaveza da među prva tri imena na listi jedno mora biti iz reda manje zastupljenog pola.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih stranaka zabranjuje se finansiranje stranaka putem bankarskih kredita, te propisuje njihova obaveza da u svoje finansijske izvještaje uključe sve koristi ostvarene aktivnostima subjekata koji su na bilo koji način povezani sa njima ili su pod njihovom kontrolom, što za cilj ima povećanje transparentnosti finansijskih izvještaja.
U cilju realizacije preporuka Grupe Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije / GREKO/, predviđa se obaveza uvođenja unutrašnje finansijske kontrole kako bi se spriječilo pogrešno evidentiranje prihoda i rashoda, te zloupotreba finansijskih sredstava.
Јednim od predloženih članova propisuje se obaveza CIK BiH da svaku sumnju koja se može dovesti u vezu sa finansiranjem političkih partija i izborne kampanje prijavi nadležnim tužilaštvima.
Novčane kazne za prekršaj političkih partija udvostručuju se sa 5.000 na 10.000 KM, a za fizička lica predviđene su kazne u rasponu od 200 do 2.000 KM.
Na dnevnom redu Predstavničkog doma 27. maja nalazi se i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Izbornog zakona BiH koji je definisala Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti polova ovog doma, a kojim se predviđa da kandidatske liste sadrže jednak broj kandidata oba pola koji se na listi raspoređuju naizmjenično.
Iako na predloženim dnevnim redovima Predstavničkog niti Doma naroda nema nijedne tačke koja se tiče rješavanja pitanja izbora u gradu Mostaru, više političkih subjekata utvrdilo je svoje prijedloge u vezi sa ovim pitanjem koji bi iduće sedmice trebalo da se nađu pred parlamentom BiH.
Svoje prijedloge najavili su SDP i DF, SDA i SBB, HDZ BiH, odnosno Hrvatski narodni sabor /HNS/ te Koordinacija srpskih udruženja u Mostaru.
Prijedlog SDP-a i DF-a predviđa da Mostar bude jedna gradska zajednica koja bi samo za održavanje izbora bila organizovana u sedam izbornih jedinica.
Gradsko vijeće Mostara brojalo bi 35 vijećnika, pri čemu nijedan narod ne može imati više od 15 vijećnika, dok konstitutivni narodi moraju imati najmanje četiri, a "ostali" najmanje jednog vijećnika.
Koordinacija srpskih organizacija u Mostaru predlaže Mostar kao jedinstven grad.
Prema njihovom stavu, Mostar treba da bude jedna izborna jedinica sa jednom gradskom listom, a bile bi zadržane minimalne i maksimalne kvote za predstavnike konstitutivnih naroda.
Јedan od zahtjeva Koordinacije srpskih organizacija jeste da se uz gradonačelnika biraju i dva zamjenika gradonačelnika koji bi bili iz različitih konstitutivnih naroda.
Prijedlog HDZ-a BiH, odnosno HNS-a zadržava ranije rješenje izbora mostarskog
gradonačelnika u Gradskom vijeću te postojeće izborne jedinice.
Prema prijedlogu stranaka okupljenih oko HNS-a mijenjao bi se broj mandata koje bi određene izborne jedinice davale u Gradsko vijeće te bi bio uveden kompenzacioni mehanizam podjele mandata.
Svoje rješenje za Mostar posljednji su ponudili SDA i SBB, a njime je predviđeno da Mostar ostane jedinstven grad, sa sedam izbornih jedinica, u kojima bi građani direktno birali gradonačelnika i dva zamjenika gradonačelnika.
Za sada nema naznaka, prvenstveno stranaka iz Federacije BiH, da bi ijedan od ovih prijedloga mogao dobiti potrebnu većinu u parlamentu BiH.
Lokalni izbori u Mostaru posljednji su put održani 2008. godine.
Ustavni sud BiH još 2010. godine odlučio je da dijelovi Statuta grada Mostara i Izbornog zakona BiH koji se tiču izbora u Mostaru nisu u skladu sa Ustavom BiH, ali do danas sporne odredbe zbog nedostatka političkog dogovora nisu usaglašene sa Ustavom.