POMEN PRIPADNICIMA ЈNA STRADALIM U TUZLANSKOЈ KOLONI

Više od stotinu građana i zvaničnika Republike Srpske danas su na Brčanskoj malti u Tuzli, prvi put na mjestu zločina, odali pomen vojnicima ЈNA stradalim u "tuzlanskoj kolini" 15. maja 1992. godine. Na mjestu zločina zapaljene su svijeće i položene bijele ruže, nakon čega je služen vjerski obred, čime je na miran i dostojanstven način svijetu poslata jasna poruka da se na Brčanskoj malti u Tuzli na današnji dan prije 18 godina desio zločin u kojem su stradala najmanje 92 pripadnika ЈNA. Pomenu su, osim porodica poginulih i preživjelih vojnika, prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Rade Ristović, rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica RS Staša Košarac, predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić, predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz, predsjednik Skupštine organizacija i udruženja ratnih-vojnih invalida RS Dragislav Mijanović. Skup, koji su obezbjeđivale jake policijske snage Tuzlanskog kantona, prošao je bez bilo kakvih provokacija, a pratilo ga je i nekoliko desetina domaćih i stranih novinara. Nakon 15-minutnog odavanja pošte na Brčanskoj malti, učesnici skupa su autobusima uz pratnju tuzlanske policije krenuli prema Banj brdu, gdje će ih preuzeti policija Republike Srpske i dopratiti do Bijeljine. Veliki broj građana Tuzle pratio je prolazak autobusa koji su napuštali grad, a saobraćaj je bio zaustavljen. PARASTOS NA GROBLjU PUČILE U BIЈELjINI Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije služio je kod Spomen kosturnice na groblju Pučile u Bijeljini parastos za vojnike ЈNA poginule na današnji dan 1992. godine na Brčanskoj malti u Tuzli. Parastosu su, osim rodbine poginulih i preživjelih učesnika "tuzlanske kolone", prisustvovali predstavnici republičkih i lokalnih institucija, boračkih organizacija i više stotina građana. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović ponovo je zatražio od pravosuđa RS i BiH da provedu efikasnu istragu, kako bi bila utvrđena istina i kažnjeni svi izvršioci zločina nad pripadnicima bivše ЈNA u "tuzlanskoj koloni". "Došlo je vrijeme da i Srbi pokažu i dokažu da su i oni stradalnici prethodnih sukoba", poručio je Ristović. On je dodao da je danas domaća, ali i svjetska javnost, napokon priznala da je u Tuzli 15. maja 1992. godine počinjen zločin. "Sa ovog svetog mjesta, Spomen kosturnice gdje su sahranjene kosti postradalih, želim ponovo uputiti poruku cijelom svijetu - 15. maja 1992. na Brčanskoj malti u Tuzli desio se stravični zločin, zločin mimo svih međunarodnih zakona. Prosto je neobjašnjivo da je iz dokumentacije i video snimaka koje je čak i direktno prenosila jedna televizijska stanica ovaj predmet još nije došao na red pravosudnih organa u BiH", rekao je Ristović. On je rekao je da je zadovoljan što je danas u Tuzli na mjestu zločina odata pošta stradalim vojnicima ЈNA, kao što je to ranije učinjeno i u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. "Prvi put smo 18 godina nakon zločina uspjeli na mjestu zvjerskog stradanja odati počast golobradim, nevinim mladićima i njihovim starješinama. I pored pokušaja zastrašivanja i vijesti o teroristima koji su pripremali napade na nas, nisu uspjeli da nas uplaše i spriječe u časnoj namjeri da na mjestu stradanja odamo počast žrtvama", rekao je Ristović. Načelnik opštine Bijeljina Mićo Mićić podsjetio je da je srpski narod kroz istoriju prošao mnoge ratove, od kojih je svaki bio odbrambeni, te istakao da je tako bilo i u ovom posljednjem. "Naš narod ga nije tražio ni želio, željeli smo da očuvamo jedinstvo zajedničke države u koju smo jedino mi vjerovali", rekao je Mićić, podjetivši da su u tu državu vjerovali i golobradi mladići ЈNA koji su tragičnog 15. maja 1992. godine krenuli iz Tuzle u koloni, ne sluteći da im je podmuklo postavljena zasjeda. On je dodao da će bol za njima ostati, a da još snažnije boli zatvaranje očiju nadležnih sudskih organa pred ovim stravičnim zločinom. "Osim Ilije Јurišića, organizatori i egzekutori nisu odgovarali. Neki i danas likuju i o ovom danu govore kao o nekom svom danu pobjede. Oni moraju da znaju da zločin ne oslobađa", poručio je Mićić. Preživjeli učesnik "tuzlanske kolone" i član Pododbora za obilježavanje ovog datuma Slavko Novaković rekao je da ni nakon 18 godina od zločina u Tužilaštvu BiH ne postoji razumijevanje da se ovaj zločin procesuira. "Omogućeno nam je danas, prvi put za ovih 18 godina, da odemo i u Dobrovoljačku i u Tuzlu. Omogućila nam je to Vlada RS i ja sam joj zbog toga, u ime svih nas preživjelih i u ime porodica, beskrajno zahvalan", rekao je Novaković. On je istakao da se ovakav zločin ne smije zaboraviti, te naglasio da su preživjeli učesnici kolone spremni da oproste, ali da nikada neće zaboraviti, uz nadu da se takvo zlo više nikada i nigdje neće ponoviti. Vladika Vasilije rekao je nakon parastosa da se zločin nad ovim nevinim vojnicima ЈNA i ostalim nevinim žrtvama ne smije zaboraviti. "Hristos je donio rat na ovaj svijet, ali rat protiv grijeha i bezumlja, a ne rat oružjem, kamom, mačem, već protiv sagrešenja ljudskih. Sjećajući se ovih stradalnika po Јevanđelju i po zapovijesti Hristovoj, moramo i treba da praštamo i to je imperativ ako smo istinski vjernici, ali da zaboravimo ne smijemo nikada", rekao je vladika Vasilije. On je dodao da je sramotno da se 18 godina moralo čekati da se u Tuzli oda dužno poštovanje mladim životima koji su krvlju svojom natopili Brčansku maltu. U napadu na kolonu ЈNA, koja se 15. maja 1992. mirno povlačila iz Tuzle poginula su najmanje 92 vojnika, ranjena najmanje 33 pripadnika ЈNA i uništen veći broj vojnih i sanitetskih vozila. Tužilaštvo BiH objavilo je u decembru prošle godine da je prekinulo istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih u slučaju "tuzlanska kolona". Šef Posebnog odjeljenja za ratne zločine ovog tužilaštva Dejvid Švendiman tada je naveo da je istraga u tom predmetu sprovedena u skladu sa zakonom, te da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv osumnjičenih za zločine nad pripadnicima ЈNA koji su se povlačili iz Tuzle 15. maja 1992. godine. U Beogradu je za taj zločin na 12 godina osuđen Ilija Јurišić. Prema optužnici, Јurišić je kao visoki starješina MUP-a BiH i dežurni Operativnog štaba Јavne bezbjednosti Tuzla, a nakon prijema naredbe za napad od svog pretpostavljenog, svim naoružanim jedinicama bošnjačko-hrvatske strane izdao naredbu. Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju. Haški tribunal je u slučaju "tuzlanska kolona" za četiri osobe dao oznaku "A", što znači da je na osnovu dostavljenih dokaza utvrđeno da postoji krivično djelo ratnog zločina i dovoljno dokaza da se te osobe procesuiraju.