Kuda vodi kriza vlasti na nivou BiH? (VIDEO)
Izgubljena načelnička mjesta u Zenici, Tuzli, Visokom, ali i u jedinim srpskim opštinama u kojima je SDA imala vlast - Srebrenici i Vukosavlju - pokrenuli su niz polemika o pravcu u kojem ide vodeća bošnjačka partija.
Povratak Fikreta Abdića u Veliku Kladušu posebno je uzdrmao stranačke redove SDA-a. Ugrožena je i stabilnost koalicije SDA-SBB. Federalni parlament nije zasjedao četiri mjeseca. Analitičari upozoravaju da sve ovo ukazuje na duboko raslojavanje vlasti na bh. nivou.
Dok Predsjedništvo SDA uvjerava da su koalicije na bh. nivu sa Savezom za promjene, i koalicija sa SBB-om i HDZ-om na kantonalnim i federalnom nivou stabilne - mišljenje lidera HDZ-a Dragana Čovića očigledno je drugačije. Pokušaj bošnjačkog političkog i vjerskog korpusa da i od Stoca napravi grad slučaj, Čović vidi kao potvrdu narušenih odnosa SDA i HDZ-a.
- Da smo mi dostigli neki nivo strateških i partnerskih odnosa, oni sigurno ne bi bili narušeni. Međutim, vidjeli ste po puno drugih pitanja u zadnjih godinu dana da odnosi ne funkcionišu - kaže Čović.
Da dogovora nema ni sa, do sada najvjernijim pratiocima Izetbegovićeve politike na bh. nivu, potvrđeno je odbacivanjem Prijedloga izmjena i dopuna zakona o akcizama. Iako je Mirko Šarović, kadar SDS-a u Savjetu ministara, čak ni parlamentarci iz njegove stranke nisu podržali zakon.
- Јa sam podržao zakon zato što smo se Reformskom agendom obavezali da ćemo ga podržati - kaže Šarović.
Analitičari smatraju da je na bh. i federalnom nivou očigledna politička kriza, ne samo međustranačka, već i u strankama. Mišljenja su da su koalicije fiktivne i da se stvaraju samo da bi se obezbijedila parlamentarna većina, koja kasnije nije u stanju da izglasa sopstvena zakonska rješenja.
- Ono što trenutno imamo u Federaciji jeste sramna situacija da Parlament četiri mjeseca nije zasjedao, a da za to vrijeme Vlada radi. Recimo, na državnom nivou ono što bi trebala biti parlamentarna većina nije u stanju da sopstvena zakonska rješenja "provuče" kroz parlament. Imamo ljude koji ne glasaju, a dio su stranaka koje čine većinu - kaže Adnan Huskić, direktor Centra za izborne studije.
Da politika Bakira Izetbegovića nije dobra ni za njegovu stranku pokazalo se izbornim porazima u Tuzli, Zenici, Visokom, Kalesiji, Starom Gradu, gdje su pobijedili nezavisni kandidati, dojučerašnji kadrovi SDA i SDP-a. Izetbegović je najodgovorniji, jer je pokušao uspostaviti centralizaciju nad strankom - što je nemoguće, jer postoje izmješteni regionalni centri moći SDA, poručuju analitičari.
- SDA ima unutrašnjih problema, a kao što je i javnosti poznato ona se očituje kroz tri grupacije bivših predstavnika ili ljudi koji su bili bliski /Sulejmanu/ Tihiću, /Bakiru/ Izetbegoviću i treća je struja koju predvode /Dubravko/ Čampara, /Denis/ Zvizdić i sarajevski politički krug - kaže politički analitičar Zoran Krešić.
Nakon izbora i koalicioni partner i lider SBB-a Fahrudin Radončić javno se distancira od SDA, kritikujući Izetbegovićev odnos prema ostalim liderima u BiH, što kaže, šteti interesima Bošnjaka. Krizu dodatno produbljuje i konstatni hrvatsko-bošnjački raskol o pitanju imjena izbornog zakona. Na sve to i dolazak Fikreta Abdića na vlast u Velikoj Kladuši.
Iako bi do prekompozicije vlasti došlo u svakoj normalnoj zemlji gdje vlast nema parlamentarnu većinu, analitičari ipak ne vjeruje da će do toga doći u BiH.
- Političko Sarajevo, pod utiskom da bi eventualni ulazak SNSD-a u vlast zajedno sa Čovićem mogao donijeti supremaciju u odnosu na SDA, neće dopustiti to, zato što im je servilni SDS, Savez za promjene apsolutno pogodan partner s kojim mogu provoditi sve ono što smatraju da trebaju provoditi - kaže Krešić.
SDA za političke obračune i ucjene koristi i pravosudne institucije - SIPA i Tužilaštvo, poručuju analitičari. Ipak, mišljenja su da bi do prekompozicije vlasti na nivou BiH moglo doći ako SDS tj. Savez za promjene izađe iz vladajuće bh. koalicije, što bi predstavljalo treći i finalni poraz politike Bakira Izetbegovića, kojem se najviše zamjera gubitak Srebrenice, odnos prema 9. januaru Danu Republike, kao i nesposobnost da pomiri unutarstranačka previranja.