Ćeranić: Pravosuđe kao dominantna tema u političkom diskursu u BiH
Stanić je samo podržao Dragana Mektića, ministra za bezbjednost u Savjetu ministara BiH, koji je "stao na crtu" Kolindi Grabar-Kitarović, predsjednici susjedne Hrvatske. Mektić je oponirao hrvatskoj predsjednici koja je navela da se u BiH vraća na hiljade džihadista iz Sirije, čime je poduprla napise zagrebačkog Večernjeg lista da je BiH sigurno mjesto za džihadiste i na taj način prijetnja za Hrvatsku.
- Hrvatska gradi odnose na insinuacijama i netačnim informacijama. Izveštaj SIPA o kojem Grabar Kitarovićeva govori ne postoji - istakao je Mektić. Kada je riječ o odlascima državljana BiH na strana ratišta, Mektić je naveo da je 226 ljudi iz BiH na sirijskom ratištu, a ne hiljade.
- Trenutno ih je 115, poginulo je njih 65, a vratilo ih se 45. U poslednjih pola godine nije bilo nijednog odlaska na sirijsko ratište - zaključio je Mektić. Sve što je iznio Mektić, u popodnevnim satima rekao je Bakir Izetbegović, što ukazuje na sinhronizovanost istupa bh zvaničnika po ovom pitanju i da bezbjednosnim sektorom upravlja upravo Izetbegović.
No, već sutradan u diskusiju se uključio Mektićev zamjenik, Mijo Krešić, inače predstavnik hrvatskog naroda u Savjetu ministara. Zamjenik ministra bezbjednosti oponirao je svome ministru i naveo da je "aktualni dvolični i politikantski pristup pojedinih nositelja društvene, političke i izvršne odgovornosti u BiH u označavanju i rješavanju sigurnosnog pitanja radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma u BiH poprimio zabrinjavajuće razmjere i nimalo ne doprinosi iskrenoj borbi protiv te prijetnje".
Krešić je ukazao da se stavovi Kolinde Grabar Kitarović podudaraju sa pogledima zvaničnika NATO pakta a, kako je još naveo, "život u paralelnom svijetu i guranje glave u pijesak unazad 20-tak godina nas je i dovelo do lanskog priznanja da je ‘devijantna ideologija tekfira našla plodno tlo u BiH… a samozvani tumači islama prouzročili širenje ekstremizma’ te da ‘u BiH nisu pravodobno prepoznate opasnosti koje nosi takva ideologija i radikalizam’ ".
Da je "izjava hrvatske predsjednice utemeljena" potvrdio je i Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u hrvatskom Saboru:
- Bio bih sretan kad bi problem bio izjava predsednice Hrvatske. Osnovni problem je što u BiH postoji politička nestabilnost koja je posledica inkoherentnosti ustavnog poretka BiH. Postoji problem radikalizma u BiH u raznim sferama. Izjava predsednice Hrvatske se odnosila na uvezani radikalizam iz radikalne islamske provinicijence povezane s vehabijsko selefijskim pokretom i činjenicom da stotine dobrovoljaca iz BiH se nalazi na ratištima Sirije i Iraka u redovima ISIS i Al Kaide - rekao je Ljubić.
U konstelaciji političkih odnosa u BiH, kako stvari stoje, Izetbegoviću su najlojalniji kadrovi Saveza za promjene, koji ga bezrezervno podržavaju naročito u obračunu sa institucijama Republike Srpske. Lojalnost nije sporna čak ni kada je riječ o opasnosti od terorizma, koja se permanentno marginalizuje te se obezvređuju pokazatelji da je BiH mirno utočište za povratnike sa sirijskog ratišta i raj za vehabijske enklave. Ključno pitanje glasi: šta rade i kako se organi pravosuđa odnose naspram globalne pošasti, kako se na terorizam gleda u svakoj uređenoj zemlji?
U tom kontekstu se često ističe kako u posljednjih pola godine nijedan građanin BiH nije otišao na sirijsko ratište. Pa i kako bi kada se tzv. Islamska država raspada pred naletima ruske avijacije i pješadije Slobodne sirijske armije. Preostali bosanski borci za ideju kalifata muku muče kako da se iz Sirije vrate jer su neki opkoljeni a drugi su ostali bez dokumenata. Mogućnost koju pojedini koriste je da za par hiljada dolara nabave potvrdu da su vrijeme u Siriji proveli na školovanju, i na taj način prikriju stvarni razlog svog boravka u Siriji, ali nemaju svi potreban novac.
Druga teza koja se u Sarajevu ističe je da su skoro svi od 45 boraca koji su se vratili u BiH procesuirani. Većina jeste, ali uglavnom se s optuženima postiže sporazum o priznanju krivice i izriče kazna od godinu dana zatvora s mogućnošću da se zatvorska kazna novcem otkupi. Da li su kazne adekvatne i da li će kaznena politika odvratiti sirijske ratnike od ideje da svoju borbu povedu u BiH kada procijene da je nastupio pogodan momenat? U organima pravosuđa tim pitanjem ne žele da se bave.
Pravosuđe je postalo dominantna tema u političko-bezbjednosnom diskursu u BiH. Ustavni sud BiH se odavno smatra političkim instrumentom koji je u funkciji urušavanja političkih kapaciteta Republike Srpske, a ova uloga je potpuno ogoljena predreferendumskim i postreferendumskim odlukama ovog suda. Ono na što se iz Srpske uvijek ukazuje kao na anomaliju jeste da se permanentno donose odluke na štetu Republike Srpske tako što trojica stranaca, sudija ovog suda, skupa sa dvojicom bošnjačkih sudija nadglasaju sudije Srbe i Hrvate. SNSD i HDZ BiH imaju pripremljen zakon kojim bi napokon bio pravno regulisan rad ovog suda, za kojeg za sada važi samo pravilnik koji je sud sam donio.
Na važnost donošenja zakona za Ustavni sud upozorio je predsjednik Srpske Dodik nakon što je Јohanes Han, Komesar EU za pregovore o proširenju i susjedsku politiku, u BiH donio Upitnik Evropske komisije sa 3242 pitanja na koja organi BiH treba da odgovore u roku od šest mjeseci. Od kvaliteta odgovora zavisi kandidatski status BiH. Predsjednik Dodik je naglasio da "Upitnik EU jeste važan, ali je od njega za Republiku Srpsku važnije riješiti problem Ustavnog suda BiH i zakona o njegovom funkcionisanju".
Tom prilikom predsjednik Srpske je naglasio da "ako će EU nastaviti da podržava dekadenciju u institucijama i pravosuđu BiH, za Republiku Srpsku ta Unija nije prihvatljiva". Ujedno, Dodik je kao ilustraciju da postoji problem u pravosuđu naveo da Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH (OBA BiH) kontroliše rad Suda i Tužilaštva BiH, a to, dodaje, znači, da najveći uticaj na pravosuđe ima bošnjačka politika.
- OBA, posredstvom svog čelnog čovjeka koji direktno odgovara lideru SDA Bakiru Izetbegoviću, želi da sprovede i modelira politički sistem u cjelini. Ova agencija želi da delegitimiše Republiku Srpsku, koja jeste protiv Suda i Tužilaštva BiH, koje bi trebalo ukinuti i onda se dogovoriti kako bi trebalo da izgledaju - istakao je Dodik.
Problemi u pravosuđu BiH bi mogli da narastu ovu državu i učine je potpuno disfunkcionalnom. Dok se iz institucija Srpske ukazuje da je krajnje vrijeme da se nagomilani problemi rješavaju, iz okosnice Saveza za promjene, Srpske demokratske stranke, dolaze kritike na račun održanog referenduma koje se svode na sitničarenje i njegovo obezvrjeđivanje. Nepravedne i pravno neodržive odluke Ustavnog suda, dvostruki standardi koji se primjenjuju u procesuiranju odgovornih za ratni zločin od Suda i Tužilaštva BiH, za SDS kao da ne postoje.
Izvor: Fond strateške kulture