Potrebne reforme za podsticanje dugoročnog rasta
Iz Svjetske banke napominju da razvoj finansijskog sektora mora ići dalje od olakšanja pristupa bankarskom kreditu, omogućavajući izbalansiran razvoj finansijskog sistema, kako u bankarskom, tako i u nebankarskom podsektoru, naročito tržišta kapitala i osiguranja, da bi se podržao inkluzivni rast u Evropi i centralnoj Aziji.
Direktor Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana Elen Goldštajn rekla je da zemlje regiona najbolje mogu unaprijediti inkluzivan rast, fokusirajući se više na jačanje finansijske efikasnosti, povećanje štednje i razvoj tržišta kapitala.
Guverner austrijske Narodne banke Evald Novotni i domaćin skupa u Beču čiji je fokus bio na specifičnim izazovima na zapadnom Balkanu i na kojem su učestvovali i guverneri centralnih banaka Srbije, Albanije, Crne Gore, Makedonije i samoproglašenog Kosova, rekao je da, iako je u regionu ostvaren napredak od početka svjetske finansijske krize, finansijski sektor može učiniti mnogo više na podsticanju prilika za održiv i ravnomjeran rast.
"Ovaj izvještaj analizira ključne dimenzije razvoja s ciljem podsticanja inkluzivnog rasta i nudi širu strategiju za provođenje reformi finansijskog sektora na zapadnom Balkanu i u cijelom ECA regionu", objasnio je Novotni.
U saopštenju Svjetske banke navodi se da zapadni Balkan bilježi 16 odsto nekvalitetnih zajmova, što spada među najviše na svijetu, a u širem ECA regionu tek oko 38 odsto odraslih ima neki vid štednje, u poređenju sa prosjekom razvijenog svijeta od 54 odsto, a osiguranje koristi tek nekoliko procenata.
Glavni ekonomista za regiju Evrope i centralne Azije Hans Timer kaže da je nepovjerenje u banke veće nego u bilo kojem drugom regionu svijeta.
"Prevazilaženje tog nepovjerenja i sve veća raznovrsnost finansijskog sistema u regionu su od ključnog značaja za održiv i inkluzivan rast. Za to je potrebna dalja međunarodna saradnja, jer raznovrstan i stabilan finansijski sistem zahtijeva veći obim nego što mogu pružiti zemlje u ovom regionu pojedinačno", rekao je Timer.
U izvještaju se napominje da su tokom devedesetih godina prošlog vijeka zemlje širom ECA regiona izabrale model brzog finansijskog razvoja fokusiranog na rast bankovnih kredita, često finansiranih stranim kapitalom.
Taj model je pomogao jačanju finansijske inkluzije firmi i domaćinstava, ali i bio praćen manjom finansijskom efikasnošću i povećanom osjetljivošću, što je kao posljedicu imalo da je region bio pogođen sa dvije velike bankarske krize, prvom krajem devedesetih godina prošlog vijeka, a drugom poslije 2008. godine, navodi se u saopštenju Svjetske banke.
Izvor: SRNA