"Dani sjećanja": Ne smijemo zaboraviti srpske žrtve (FOTO/VIDEO)
Centralni događaj bila je memorijalna akademija "Iz sjećanja po očima", na kojoj je prikazana i multimedijalna prezentacija srpskog stradanja u ratovima tokom proteklog vijeka.
Akademiji je prisustvovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Predsjednik Srpske, obraćajući se prisutnima, rekao je da je srpski narod najveći stradalnik u 20. vijeku, da srpske žrtve ne smiju biti zaboravljene i da moramo da razvijamo kulturu sjećanja.
Dodik je istakao da je nad srpskim narodom počinjeno nekoliko genocida, da je srpski narod više puta okupiran i prognan, a da žrtve koje je naš narod dao imaju imena i prezimena, pravo da budu pamćena, a mi obavezu da ih pamtimo kako ne bi bili zaboravljeni.
- Ako ne budemo imali svoje pamćenje, kao uslov našeg identiteta, onda će nam drugi kreirati pamćenje i na taj način nas porobiti i činiti sve da izgubimo orijentaciju, ne samo prema prošlosti, već i budućnosti - naveo je Dodik i istakao da je srpski narod oduvijek bio žrtva međunarodnih sila koje su ga bombardovale i napadale, kako je rekao, iz samo njima poznatih razloga.
Dodik je napomenuo da srpski narod ne želi osvetu, ali isto tako ne želi klasifikaciju zločina po tome da su ih počinili samo Srbi.
Naglasio da je kultura sjećanja važna i zbog otpora prema stigmatizaciji srpskog naroda, koja se koristi kao način poništavanja srpskog nacionalnog identiteta i kao sredstvo kontrole kroz nametanje krivice.
Predsjednik Srpske je poručio da je odbrana časti srpskih žrtava moralna obaveza društva, jednako važna i zbog prošlosti, ali i zbog budućnosti, jer svaki zaborav ga čini saučesnikom u zločinu nad vlastitim narodom.
- Nažalost, mi još nismo sagledali veličinu žrtve koju je naš narod, samo u posljednja dva vijeka, podnio za slobodu i očuvanje nacionalnog indentiteta, ali i za slobodu drugih naroda - naglasio je Dodik
Predsjednik Srpske je zaključio da nema slobode za srpski narod bez države i da je zato stvorena Republika Srpska, kao garant opstanka srpskog naroda.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Milorad Kojić, obraćajući se prisutnima na Akademiji, istakao je srpske žrtve nisu i neće biti zaboravljene i da, nažalost, ima na stotine svjedočenja onih koji su preživjeli razne oblike torture, na hiljade mrtvih, prognanih i ojađenih kojima se duguje istina.
- Iskreno i ozbiljno treba raditi na tome da generacijama koje dolaze ne ostavimo u nasljeđe teško breme krivice, a još manje imamo pravo na to da zaboravimo stradanje srpskih civila po brojnim logorima u BiH, odsječene glave zarobljenih srpskih boraca na Ozrenu, masovne egzoduse, oskrnavljene leševe, stradanje malog Slobodana iz Zvornika, dvogodišnje Danke iz Јošanice, djevojčice Mirjane, banjalučkih zvjezdica i druge djece, čija smrt nas posebno obavezuje da spominjemo i pamtimo - istakao je Kojić.
Manifestaciji je prisustvovao i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, kao i ministri u Vladi Republike Srpske.
Čubrilović je izjavio novinarima pred početak Memorijalne akademije da je institucionalno djelovanje jednini način da se dokaže sve ono što je učinjeno nad Srbima u proteklim ratovima.
- Put do istine je dugačak, ponekad i nedostižan. Ali Srpska, preko svojih institucija pokušava da sačuva istinu. To nastoji i održavanjem ove manifestacije - rekao je Čubrilović. On je izrazio nadu da će istina o stradnjima Srba biti dostižna, bar kao utjeha "onima kojima treba".
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović rekao je večeras novinarima pred početak Akademije, da je kultura sjećanja veoma bitna za srpski narod, s obzirom na žrtve, stradanja i zablude koje postoje u istoriji.
- Istorija našeg naroda je krvava i teška. Ona je svjedok vremena u kojem smo stradavali, bili izloženi raznim pritiscima i u kojem nas je, na neki način, iznevjerilo ono u što smo vjerovali, pa i komšije i oni sa kojima smo bili u zajednici u prvoj i drugoj Јugoslaviji - rekao je Savanović i naveo da je 20. vijek bio vijek krvavog i stravičnog stradanja srpskog naroda, zbog toga što su Srbi uvijek branili slobodu, dostojanstvo, vjeru i samo ono što im pripada.
Predavanje na FPN-u o temi "Dejtonski mirovni sporazum i Republika Srpska"
Akademik Vladimir Lukić smatra da su 22 godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma sačuvane osnovne karakteristike Republike Srpske.
- Јedan broj pitanja koja su pozitivno bila riješena u Dejtonu za Republiku Srpsku na neki način su okrnjena i izgubljena, opravdano ili neopravdano, jer je to jednostavno teško bilo i braniti - istakao je Lukić na predavanju na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci o temi "Dejtonski mirovni sporazum i Republika Srpska".
Lukić, koji je bio jedan od pregovarača ispred Republike Srpske u Dejtonu, rekao je da je problem Srpske bio što se na pregovore u Dejton krenulo sa 46,5 odsto kontrole teritorije BiH od 67 odsto, koliko je nekada držala.
- Mislim da je Srpska u Dejtonu dobro prošla, jer je pred sobom imala dobro pripremljen kadar i delegacije na pregovorima - zaključio je Lukić na predavanju kojim je danas u Banjaluci počela trodnevna manifestacija "Dani sjećanja".
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Milorad Kojić napomenuo je da je Republika Srpska Dejtonskim mirovnim sporazumom međunarodno priznata.
- U posljednje vrijeme postoje stalni pokušaji rušenja Aneksa četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno izmjene Ustava vaninstitucionalnim djelovanjem - istakao je Kojić.
On je naveo da je najbolji primjer za to poslednji pokušaj podnošenja zahtjeva za reviziju presude po tužbi protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, s namjerom razgradnje Dejtonskog sporazuma i rušenja Republike Srpske.
- Ovim predavanjem želimo da studentima skrenemo pažnju koji je značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma za Republiku Srpsku - naglasio je Kojić.
On je ocijenio da je neophodno u Republici Srpskoj raditi institucionalno na izgradnji "kulturnog pamćenja".
- Samo na taj način neće se dozvoliti drugima da nam pišu istoriju - istakao je Kojić i podsjetio kako to rade Haški tribunal i pravosudne institucije BiH.
Prema njegovim riječima, na ovaj način želi se skrenuti pažnja na srpske žrtve, ali se ne nastoji osporiti bilo čije stradanje.
Istoričar Goran Latinović rekao je da je uvjeren da Srpska može da odoli svim pritiscima za reviziju Dejtonskog mirovnog spuorazuma.
Latinović je zaključio da je izvorni Dejtonski sporazum veoma narušen, posebno od 1996. do 2006. godine i gubitkom Vojske Republike Srpske.
Predsjednik Studentske organizacije Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Kovačević smatra da bi u narednom vremenu trebalo studentima na ovom fakultetu kao izborni predmet ponuditi izučavanje istorije Republike Srpske.
U multipleksu "Palas" u utorak, 14. marta, u 18.00 časova premijerno će biti prikazan dokumentarni film u produkciji Radio-televizije Srbije "Zločin bez kazne", autora Slađane Zarić. Premijeri filma će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović.
Isti dan će, na Pravnom fakultetu, u 11.00 časova biti održano predavanje "Iskustva u radu Haškog tribunala". O ovoj temi govoriće advokat Branko Lukić i asistent na Pravnom fakultetu Olivera Ševo.
U Kulturnom centru Banski dvor u srijedu, 15. marta, u 18.00 časova biće održana promocija monografije "Naša ispovijest - žene žrtve rata iz Republike Srpske 1992-1995".
Ove godine u planu Centra je i promocija publikacije "Hronologija događaja u bivšoj Јugoslaviji 1989-1995. godine" i "Istorijski pregled ratnih dešavanja", a biće predstavljena i publikacija o NATO bomabrdovanju Srpske.
Pogledajte kompletan snimak 'Memorijalna akademija "Iz sjećanja po očima"'
Izvor: RTRS, Srna