BiH ima najzagađeniji vazduh u Evropi! (VIDEO)
Najveći krivac što udišemo zagađen vazduh je loženje. Kontrolu kvaliteta vazduha u Srpskoj ne obavlja jedna institucija, pa se često dešava da se, kao u Banjaluci, poništavaju tenderi. Tako se u najvećem gradu Srpske, u kojem je registrovano više od 65 000 vozila, gdje gradska toplana koristi mazut, a većina domaćinstava loži drva ili ugalj, kvalitet vazduha mjeri samo na jednoj lokaciji.
Niske temperature astmatičari iščekuju sa strepnjom. Hladan vazduh u kombinaciji sa zagađenjem koje je u sezoni grijanja znatno veće, magla i česti izlasci iz zagrijanih prostorija okidači su za napad astme. Aida Ovčić, majka oboljele djevojčice koja je na korak do izlječenja, kaže da je najvažnije slušati savjet ljekara.
Najveću smetnju astmatičarima predstavlja zagađen vazduh.
"I kad dođe do povećane koncentracije štetnog zraka dolazi do kašlja, do teškog disanja. Da bi se to spriječilo treba da podižemo svijest, da pokušamo shvatiti koliko je opasno za naše zdravlje", istakla je pedijatar, specijalista alergolog Azra Pašalić.
Postoji više uzročnika zagađenja vazduha, tvrde stručnjaci. Glavni je povećana emisija štetnih gasova koja se odnosi na mala ložišta, individualne peći u kućama, te saobraćaj. Geografski položaj grada, kao što je Sarajevo, može doprinijeti povećanom broju štetnih čestica.
"Moramo smanjiti emisiju zagađenih čestica. Broj starih automobila sa 500.000 povećao se na milion, znači duplo veći. Stari automobili ispuštaju prašinu zagađuju, plus ugalj lošeg kvaliteta vraća se u potrošnju, jer je struja skupa", izjavio je ekspert za klimatske promjene Martin Tais.
U Republičkom hidrometeorološkom zavodu navode - od zakonom predviđenih 12 mjernih stanica djelimično funkcioniše samo pet, a to nije dovoljno za ocjenu kvaliteta vazduha. Zbog nedostatka novca trenutno raspolažu sa dvije automatske stanice, jednom u Banjaluci, a drugom u Prijedoru.
"Ljeti se rijetko dešavaju prekoračenja osnovnih vrijednosti. Mnogo je opasniji zimski period", kaže načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u HMZ-u Ranka Radić.
Tako je bilo do jula ove godine. Od tada ne postoji zvanično mjerenje kvaliteta vazduha u Banjaluci. Grad je poništio javnu nabavku opreme za monitoring i izabrao drugog ponuđača. Institut za zaštitu i ekologiju RS, jedini akreditovani za mjerenje kvaliteta vazduha, uložio je žalbu.
"Drugi ponuđač nije kvalifikovan za vršenje mjerenja aerozagađenja i buke na podrčju grada i vratila je postupak na ponovno odlučivanje, na izbor drugog ponuđača koji ispunjava uslove", naglasio je direktor Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske Predrag Ilić.
Treba li za izlazak iz kuće pripremiti masku, građani mogu saznati i putem aplikacije. Podaci su dostupni za desetak gradova BiH, ali među nema nema Banjaluke.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da čak 3.000 ljudi u BiH godišnje umre zbog zagađenog vazduha. Za održavanje njegovog boljeg kvaliteta stručnjaci predlažu prelazak s fosilnih na održive izvore energije poput vjetra, sunca i gasa. Neke zemlje, kao Njemačka, zabranile su određenim vrstama dizel automobila pristup gradskoj zoni.