BiH nedostaju specijalisti radiologije
Osim nedovoljnog broja ili neispravnih aparata, dodatni problem je nedostatak doktora radiologije kojih skoro da i nema na tržištu rada. Na evidenciji nezaposlenih ima ih samo u Tuzlanskom kantonu.
Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu prošle godine nije bilo nijedne odbrane doktorske disertacije iz oblasti radiologije.
- U posljednjih pet godina četiri kandidata su odbranila doktorsku disertaciju iz oblasti radiologije, a jedan kandidat je prijavio temu doktorske disertacije iz ove oblasti - rekli su na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
U evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, evidentirano je 88 inženjera medicinske radiologije, ali nema evidentiranih doktora medicine - specijalista radiologije. Ista je situacija i s doktorima radiologije u Bosansko-podrinjskom i Srednjobosanskom kantonu, ima inženjera, ali nema specijalista.
U evidenciji Službe za zapošljavanje HNK nalaze se 22 osobe sa zvanjem inženjera medicinske radiologije.
U Službi za upošljavanje Posavskog kantona u posljednjih pet godina nije evidentiran nijedan radiolog. Nijednog doktora radiologije na evidenciji nezaposlenih nema ni Zapadno-hercegovački kanton.
- Imamo nezaposlenih osam inženjera medicinske radiologije, jednog tehničara radioloških sistema i dva operatera na opremi medicinske radiologije - rekli su u Službi za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog kantona.
Јedini kanton, među onima koji su dostavili podatke, u kojem postoje nezaposleni doktori radiologije je Tuzlanski kanton.
- Doktora medicine radiologa na evidenciji je trenutno 17. U posljednjih pet godina kroz evidenciju tog zanimanja bilo je 36 osoba - naveli su iz TK.
Predsjednik Doktorske komore FBiH Harun Drljević smatra da je nedostatak radiologa hronični problem, a da ključnu ulogu igra privatni sektor u koji odlazi veliki broj doktora.
- Јa sam ljekar 34 godine i uvijek je nedostajalo radiologa. To je disciplina koja se više bazira na dijagnostici, nego na terapiji pa je manje atraktivna. Privatno je to dobro plaćeno i ako se država bude ovako maćehinski odnosila prema zdravstvenom sektoru, to će u budućnosti biti sve veći problem. Prema našim standardima i normativima, ne možemo imati više radiloga. Јedan radiolog ne može uraditi više od pet magneta dnevno, a kod nas rade po 20. Privatni sektor u tome vidi priliku, ordinacije kupuju magnete i bolnice gube radiologe - rekao je Drljević.
Problem je, ističe, neracionalizacija, odnosno to što se magnetna rezonanca koristi kao dijagnostičko sredstvo, umjesto kao posljednje.
- Neracionalna upotreba stvara gužve. To je pogrešno i veoma skupo. Takvo zdravstvo ne može ni Amerika podnijeti. Јa se bavim karcinomom dojke i pacijenticu šaljem na magnet samo ako smatram da sve druge metode nisu imale efekta, dok ima ljekara koji preskaču sve dijagnostičke metode i upućuju pacijente na magnet. Na Evropskom forumu doktorskih komora prikazani su nam slučajevi gdje je samo jedna američka država imala 140 miliona dolara štete jer se dijagnoza u 68 odsto slučajeva mogla uspostaviti radiogramom, a pacijenti su išli ma magnet - rekao je Drljević.
Ipak, smatra da bi BiH, od nedovoljnog broja radiologa, više trebalo da zabrinjava nedostatak pedijatara, hirurga i psihijatara.
Izvor: Kliks