Čije poljoprivrednike štiti Ministarstvo spoljne trgovine: Uvoz guši domaću proizvodnju
Samo u prošloj godini, u Srpsku je uvezeno 722 miliona maraka prehrambenih proizvoda, pića i duvana. Godinama unazad imamo višak tovnih svinja i junadi na tržištu, iako domaća proizvodnja zadovoljava samo 20 - 30 odsto domaćih potreba. Posljednjih nekoliko godina uvoz junećeg mesa je povećan dva puta, svinjskog 4-5 puta, za to vrijeme domaća proizvodnja je na ivici opstanka.
"Netačne su tvrdnje iz Ministarstva spoljne trgovine da BiH ne može zaštititi proizvodnju. Sjetimo se primjera Hrvatske koja je prije nekoliko godina, dok je bila članica Cefta sporazuma, zaustavila izvoz mlijeka iz BiH, odnosno uvoz u Hrvatsku i dok su ispregovarali, svi tržni viškovi mlijeka u Hrvatskoj su riješeni", rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
Asurd je da se u decembru, januaru i februaru kada je najveća potražnja za svinjskim mesom, na tržištu pojavi višak 5-8 hiljada tovljenika, a čim stane izvoz junadi za Tursku, naše tržište bude prebukirano.
"Ne tražimo, niti možemo tražiti zatvaranje granica, niti zabranu uvoza. Naprotiv, mi tražimo mjere koje će omogućiti u sezoni, kada pristižu naši poljoprivredni proizvodi, našim poljoprivrednim proizvođačima da mogu plasirati robu", dodaje Marinković.
A to nije teško uraditi, kažu u Savezu. Potrebno je, ističu, primijeniti odredbe Cefta i Sporazuma o stabilizaciji. Iz Ministarstva spoljne trgovine, u pismenom odgovoru tvrde da su samo jedan od subjekata u lancu. Odgovornost prebacuju na proizvođače.
"Uz pribavljanje određenih podataka, u ovom slučaju iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, institucije koja ima isključivu nadležnost za poljoprivrednu proizvodnju. Teret dokazivanja ispunjenosti uslova za uvođenje zaštitnih mjera je na proizvođačima", stoji u pismu Ministarstva spoljne trgovine.
Vlada Srpske je u više navrata tražila da se uvedu dozvoljene mjere koje dozvoljovaju pojačanu kontrolu na granici, primjenu tz. necarinskih barijera koje primijenjuju i druge zemlje prilikom uvoza proizvoda, bolju kontrolu u smislu vaganja i testiranja proizvoda.
Uvođenje prelevmana, privremenih zabrana uvoza, carinskih opterećenja i sezonskih zaštitnih mjera, Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, žitarice i proizvode animalnog porijekla u skladu sa Evropskim standardima, samo su neke od mjera koje bi značajno umanjile probleme domaćih poljoprivrednika i poboljšale stanje u agraru.