Јače kontrole rada zaposlenih u bh. institucijama i konkursa?

Konstantna bolna rana bh. zapošljavanja - konkursi - tek je dio predloženih izmjena Zakona o radu u bh. institucijama. Kako bi se spriječile zloupotrebe, predviđeno je da procedura prijema u radni odnos mora biti završena u roku od četiri mjeseca od dana objave javnog oglasa. Ukoliko se ne završi, poslodavac konkurs mora poništiti, a novi, za ista radna mjesta, ne može raspisati u roku od godinu dana. Cilj izmjena ovog zakona, kako je obrazloženo, jeste unapređenje postojećih procedura i prevazilaženje pojedinih nedorečenosti.

- Ako pogledate unazad i vidite sve učinaka i revizije koje su vršene u institucijama BiH, a mi nekad olako prelazimo preko toga, ukazaće se potreba za jednim odgovornijim i transparentnijim radom- od zapošljavanja do penzionisanja. Mislim da ovaj zakon nudi određena rješenja u tom pravcu - kaže Dragutin Rodić, delegat u Domu naroda PS BiH.

A biće tu i jačanja discipline, pa je predviđeno i da poslodavac vodi Knjigu evidencije o zaposlenima i njihove personalne dosijee, kako bi se mogli efikasno i brzo utvrditi kadrovski kapaciteti i status zaposlenih. Uputstva za to trebalo bi da izradi bh. ministar pravde u roku od tri mjeseca. Naravno, ukoliko zakon prođe.

Pažnja se posvećuje i, do sada zanemarenom, ocjenjivanju zaposlenih koje bi trebalo biti detaljnije definisano Pravilnikom Savjeta ministara. Tu su i promjene kada je riječ o plaćenom odsustvu, ugovorima na određeno, radu maloljetnika, upućivanju radnika na provjeru sposobnosti, a pooštrena je i kaznena politika prema poslodavcima.

- Ključni motiv je da se uspostavi red, disciplina i evidentiranje svih pratećih dokumenata za zaposlene. Mislim da će usvajanje ovog zakona poboljšati stanje u toj oblasti - kaže Halid Genjac, delagat u Domu naroda PS BiH.

I dok će se parlamentarci uskoro baviti ovim zakonom, sindikalce trenutno najviše žuljaju odredbe koje se odnose na reprezentativnost sindikata.

- Nigdje u BiH se, ako posmatramo sindikate na nivou entiteta, ne određuje tako restriktivan stav prema sindikatu, od kojeg se zahtijeva da ima većinu zaposlenih u članstvu da bi bio reprezentativan. Taj strandard se u zemljama regiona kreće od 20 do 35 odsto - kaže Lejla Čopelj, predsjednik Sindikata državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH.

Zamjeraju sindikalci i što se vrlo deklarativno propisuju konsultacije sa sindikatom u izradi zakona i podzakonskih akata koji tretiraju radno-pravi status zaposlenih, odnosno što nije striktno propisana obaveza poslodavca u tom smislu.