Cvijanović: Prvi smo u formiranju vlasti
Cvijanovićeva je rekla da će uskoro biti formirana nova vlada Republike Srpske koja će odmah nakon toga predložiti budžet u Narodnoj skupštini.
Ona je za Radio Beograd izjavila da je Srpska pokazala kapacitet da privede kraju formiranje vlasti poslije izbora i dodala da su u Republici Srpskoj mirne, stabilne i funkcionalne institucije.
"Prvi smo koji uspijevaju formirati vlast. Raduje me što sada imamo stabilnost, veliki broj političkih partija koje daju podršku ovom programu rada nove vlade i imaćemo priliku da to vidimo u parlamentu. To će podrazumijevati da Vlada ima komotniju poziciju da može da provodi politike", naglasila je Cvijanovićeva.
On je istakla da je posebno raduje što će postojati direktna komunikacija institucija Republike Srpske i predstavnika Srpske na nivou BiH, prvenstveno kada je riječ o predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku jer će to olakšati posao i predsjedniku Republike i Vladi i svim instuticijama koje će moći da se posvete razvoju i neće biti pod strašnim pritiskom kao u prethodne četiri godine kada je bila različita garnituru vlasti na dva nivoa.
"Imali smo ljude koji nisu željeli da komuniciraju sa Republikom Srpskom, a dolazili su iz Srpske, birani su na njenoj teritoriji, u ime Republike Srpske i njenih građana vršili su vlast u Sarajevu. Sada će to sve biti drugačije. Ta veza olakšaće značajno i da formulišemo politike, ali i da provodimo svoje politike koje su odavno formulisane", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila situaciju na nivou BiH ili u Federaciji kao konfuznu, neiskrenu i nefukcionalnu, bez bilo kakvog stvarnog opredjeljenja da se radi na konkretnim životnim stvarima.
"U FBiH je komplikovana situacija jer tamo u kontinuitetu postoji trajno nerazumijevanje, neslaganje politika koje promovišu bošnjačke i hrvatske političke partije, što otežava konstituisanje vlasti i postizanje dogovora", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je bilo situacija da Srpska u nekim zajedničkim angažmanima začas uradi svoj dio posla, a onda beskrajno dugo čeka partnere u Federaciji zato što oni imaju unutrašnji problem u vezi sa dogovaranjem i usaglašavanjem stavova.
Prema njenim riječima, generalno takvo okruženje u političkom Sarajevu ne obećava puno.
"Ne možete nikada da uspostavite normalan, iskren odnos. Oni su spremni da prihvate samo one partije koje klimaju glavom na sve njihove politike, koje prihvataju sve ono što oni promovišu kao svoje interese", naglasila je Cvijanovićeva.
Iako će, dodala je ona, političko Sarajevo deklarativno reći da prihvata da je BiH decentralizovana i da Srpska ima svoju ulogu, u ponašanju i u realnosti oni nastoje da to negiraju, tako da tu nema iskrenog odnosa, pa je teško zamisliti da će stvari na nivou BiH funkcionisati kako treba.
"Opredijeljeni smo da ojačamo vezu između naših predstavnika na nivou Sarajeva i naših predstavnika u institucijama Srpske i na taj način pokušamo da odradimo neki dobar posao za Republiku Srpsku", istakla je Cvijanovićeva.
Na pitanje o mogućnosti da određen nadležnosti budu vraćene Srpskoj, Cvijanovićeva je rekla da će to biti dugotrajan i mukotrpan proces.
Ona je istakla da je potrebno vraćati se matrici koju je uspostavio Dejton zato što sve što je vremenom vještački uspostavljeno na nivou BiH, a u Ustavu ne piše da je nivo BiH nadležan za ta pitanja, nije donijelo nijedno pozitivnu stvar ni BiH niti Republici Srpskoj.
"Uspostavljeno je više od 80 različitih agencija za koje Ustav nije rekao da stanuju na nivou BiH, a sada tamo funkcionišu", rekla je Cvijanovićeva i dodala da time nije uspostavljen efikasniji, funkcionalniji, jeftiniji sistem nego su novi sistemi ili agencije bivali uvijek skuplji, dovodili u veći nered nego red, i manje efikasni nego kada su se tim poslovima bavili na nivou entiteta.
Ona je rekla da objašnjenje da će u BiH na taj način biti postignut veći stepen kohezije nikada se nije desio niti je porastao stepen povjerenja u BiH.
"Naprotiv, ponovo nas drži u stanju permanentne tenzije rastućeg nepovjerenja, sve više nesređenih odnosa sve zbog toga da bi međunarodna zajednica provela projekat u kojem treba spoljnom svijetu, sami sebi, da opravdaju učešće u velikom projektu stvaranja BiH, a da bi opravdali vjerovatno i političke i finansijske resurse koje su ovdje uložili, a nisu dobili željeni rezultat", dodala je Cvijanovićeva.
Ona smatra da se situacija može prevazići koordinisanim radom ljudi u institucijama Republike Srpske sa onima koji će djelovati na nivou BiH.
"To podrazumijeva mnogo aktivnosti, ali i da međunarodna zajednica konačno prestane da bude tvrdoglava i da brani koncept koji ne funkcioniše, već da pusti da živimo na osnovu matrice koju je uspostavio Dejton koja nama daje izbalansiran pristup prema svima, nikoga posebno ne favorizuje i uvažava decentralizovanu strukturu u kojoj svako može da čuva i brani svoju autonomiju", istakla je Cvijanovićeva.
Rezolucija jasno protiv NATO integracija
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da Republika Srpska usvajanjem Rezolucije o zaštiti ustavnog poretka i vojnoj neutralnosti jasno iskazuje da ne treba ići ka Nato integracijama.
"Rezolucija je relevantna za sve one koji su u institucijama Srpske i one koji vrše vlast na nivou Sarajeva, a dolaze iz Srpske", istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je za Radio Beograd rekla da postoje brojni razlozi za to, podsjetivši na bombardovanje i da je Nato na određen način uticao na rezultate rata, ali je ukazala i na nedosljednost te alijanse koja je donijela odluku da omogući BiH aktiviranje MAP-a, ignorišući zahtjev koji su sami prije devet godina postavili da se riješi pitanje imovine.
Ona je istakla da to stvara konfuziju jer vam neko uspostavlja uslov godinama i da onda samo odluči da to više nije uslov.
"Nato je prije nekih devet godina, pozivajući BiH da pristupi MAP-u, uspostavio vrlo krute, rigidne zahtjeve da se izvrši prenos, odnosno definisanje statusa državne imovine, u okviru toga vojne imovine, tražeći zapravo da se određena imovina koja bi bila u funkciji Natoa, knjiži na nivo BiH, odnosno da se sa Republike /Srpske/ prenese na nivo Ministarstva odbrane, odnosno zajedničkih institucija", podsjetila je Cvijanovićeva.
Srpska, dodala je ona, smatra da je to bilo miješanje u unutrašnje poslove, da nikada jedan takav zahtjev nikome nije bio ispostavljen i snažno se suprotstavila.
"Onda se tu krenulo u jednu, možda grubo zvuči, ali otimačinu imovine od Republike Srpske kroz određene odluke sudova, za koje mi cijenimo da su bile politički motivisane", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila na nedosljednost međunarodne zajednice i kada je riječ o ustavnim promjenama zbog odluke "Sejdić - Finci", kada je to bilo maltene pitanje života i smrti, izgubljeno je nekoliko godina pregovarajući, uključena je bila EU, Savjet Evrope, i onda nakon što se u BiH strane nisu mogli dogovoriti, onda je odjednom EU izašla sa Reformskom agendom koja je fokus stavljala na ekonomska pitanja, i niko više nije pominjao "Sejdić - Finci".
Ona je istakla da Srpska želi da ima dobro razumijevanje i saradnju sa Vašingtonom.
"Želimo da i oni pristupe svemu ovome izvan stereotipa koje smo, nažalost, i sami često gradili i da se nama bave na realan način, uz puno uvažavanje i Republike Srpske, a ne samo institucija BiH", istakla je Cvijanovićeva.
Govoreći o saradnji sa predstavnicima međunarodne zajednice i ambasadorima, ona je rekla da vjeruje i nada se da koordinisanim aktivnostima i upornošću može da se mijenja slika koja je bila prilično stereotipna o Srpskoj.
"Na nama je da gradimo partnerstva sa svima", rekla je Cvijanovićeva, ali je naglasila da je neprihvatljivo da se diplomatski kor, bilo ko iz međunarodne zajednice, miješa u politiku, da zalazi u domaće institucije na način da dijeli lekcije i govori šta treba da se radi.