Problem Trgovske gore za međunarodnu arbitražu
Zaključak je da treba tražiti i međunarodnu podršku kako bi se spriječila namjera Hrvatske da na samoj granici sa BiH skladišti opasni otpad.
Јavne rasprave na bh. tlu, rezolucije i jednosmjerni protesti prema Zagrebu, nisu osujetili namjeru sjevero-zapadnih komšija da svega nekoliko stotine metara od bh. granice i koji kilometar od naseljenih mjesta u slivu rijeke Une, grade odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada. Naprotiv! Protivljenje se u Zagrebu ignoriše, a Trgovska gora kao buduće odlagalište pominje sve glasnije. Ako je Hrvatska spremna da "žrtvuje" 4.000 stanovnika opštine Dvor, 230.000 građana Pounja s druge strane granice - eksplicitno kaže "ne", uprkos novcu koji im je nuđen kao kompenzacija. Na ispitu je BiH, poručuju!
Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača upozorava da bi tradicionalne proizvodne grane koje postoje na području ove opštine, prije svega, poljoprivreda, proizvodnja mlijeka, pčelarstvo, na neki način bile uništene.
Za ugroženo stanovništvo utjeha ne može biti to što iz Zagreba o Trgovskoj gori govore kao o privremenom rješenju - na period od dvije ili tri decenije, tj. dok nuklearna elektrana Krško ne prestane s radom i ne bude trajno uklonjena. Alarmantno im zvuči i obrazloženje koje je uz odbijenicu za izgradnju zajedničkog odlagališta suvlasnika nuklearke, u Vrbini u priobalju Save, iz Zagreba odaslato put Ljubljane. Razlog odbijenice je taj što bi otrovna materija iz Vrbine, podzemnim vodama mogla da dospije do vodovodnih cijevi Zagrebčana. Sa Trgovske gore, međutim, otrovna materija prijetila bi naseljenim mjestima u slivnom području Une i dijelom Sane.
- Što je najgore, lokacija koju su odabrali ni geološki ne odgovara toj vrsti skladištenja i lagerovanja te vrste otpada, jer je to tlo vodopropusno i ipresijecano vodotokovima koje se direkno ulivaju u rijeku Unu. Osim toga, ovo tlo je trusno, šesti - sedmi stepen trusnosti - upozorila je ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić.
- Upravo zato, što se taj otpad ne odlaže na 10-15 godina ili 50, pa će se rekultivisati u deponiju i pretvoriti u neki park, nego je to deponija koja će tu stajati sljedećih 250.000 godina - naglasila je ministarka okoliša i turizma FBiH Edita Đapo.
BiH je ratifikovala sve međunarodne sporazume koji se odnose na pitanje nuklearne bezbjednosti. I poštuje ih! Isto ponašanje zahtijeva i od zemalja sa kojima graniči.
- Mislim da je pred nama vrlo težak put u kome bh. strana želi da Hrvatska čuje glas BiH. Nema mnogo mjera koje su nam preostale - rekao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u tehničkom mandatu.
A jedna od njih i moguća međunarodna arbitraža, za koju je inicirano imenovanje pravnog tima - ukoliko bi Hrvatska nastavila s ignorantskim odnosom prema rezolutnom protivljenju koje joj iz BiH, već godinama pristiže. I nije ovo nikakva antihrvatska histerija - jasna je poruka.
- Hrvatska je naša susjedna zemlja i biće naš susjed i sutra i prekosutra, za 10, za 100 godina i zauvijek. Želimo da razvijamo dijalog i da u duhu dobrosusjedskih odnosa rješavamo ovaj problem - naglasio je poslanik u PS BiH i predsjednik "Zelenog kluba" Saša Magazinović.
U tom duhu, podrška je stigla i iz hrvatskog grada Petrinja. Gradonačelnik i ujedno zastupnik u Saboru Darinko Dumbović, sa sugrađanima godinama bitku bije protiv jednostrane odluke Zagreba, kako Trgovska gora ne bi postala stanište opasnog otpada. Kaže, biseri kakvi su Una i Pounje ne zaslužuju otrov kao standard.
- Ta pozicija u blizini Une nije dobra. Ona je uvijek tu, nuklearni otpad kao potencijalna opasnost da napravi nešto što nije dobro - upozorava Darinko Dumbović, gradonačelnik Petrinje i zastupnik u Saboru Hrvatske.
Problem nuklearnog otpada iz Krškog, umjesto da riješe suvlasnici, Zagreb i Ljubljana, decenijama je kumuliran u krugu nuklearke. Krajem 2016. godine skladište je bilo skoro popunjeno. Јoš tada je potvrđeno da je riječ o 2.000 metara kubnih otrovnog otpada. Svoju polovinu, Hrvatska mora da preuzme i zbirne, najkasnije do 2023. godine. Da li će čisteći "svoje dvorište" otrovnu materiju, "prebaciti" tik uz komšijsko, zavisi i od međunarodnih zvaničnika koji su, za sada, samo nijemi posmatrači! Da ih "uspavane" razbudi, zadatak, prvo od Predsjedništva, a potom i od zakonodavne i izvršne vlasti svih nivoa, dobilo je Ministarstvo inostranih poslova BiH.
Povezane vijesti:
Neprihvatljivo odlaganje otpada na Trgovskoj gori; Formirati tim za međunarodnu arbitražu
Golić: Nigdje nema da vlast jedne zemlje želi da uništi prirodni biser