SMIT NEOPRAVDANO TRAŽIO INTERVENCIЈU NATO-a

Povodom Smitove tvrdnje da su i UN smatrale Srbe odgovornim za granatiranje Markala, Karadžić je predočio telegram koji je tadašnji komandant snaga UN za bivšu Јugoslaviju generala Bernar Žanvije uputio generalnom sekretaru UN Kofiju Ananu, u kome naglašava da "vatra nije otvorena namjerno" i da je vjerovatnoća da se pogodi takav cilj jedan naprema milion. Karadžić je tokom unakrsnog ispitivanja tvrdio da je Smitovo djelovanje bilo rezultat "izvjesnog ličnog sukoba" sa generalom Ratkom Mladićem. Komentarišući dokumente koje je predočio Karadžić, Smit je rekao da je između njega i Mladića postojao odnos "sučeljavanja, a ne sukoba" i objasnio da, prema njegovom shvatanju, za razliku od sukoba, sučeljavanje ne mora da bude nasilno. Smit nije prihvatio Karadžićevu tvrdnju da se stavio na stranu Armije BiH i da je "prešao iz faze sučeljevanja u fazu sukoba, tražeći intervenciju protiv Srba". Svjedok je potvrdio da je odluku o bombardovanju Srba zatražio 28. avgusta uveče nakon što je, na osnovu rezultata istraga vojnih posmatrača UN i ljudi pod njegovom komandom iz Unprofora, bio uvjeren da je za granatiranje Markala odgovorna Vojska RS. On je potvrdio da ga je general Mladić obavijestio da je istraga koju je provela srpska strana došla do zaključka da VRS nije bila upletena u napad. Karadžić je ustvrdio da Smit "nije mogao znati bez razumne sumnje da je srpska strana odgovorna za napad". Karadžić će i sutra nastaviti unakrsno ispitivanje Smita.