latinica  ћирилица
23/11/2019 |  18:17 ⇒ 19:49 | Autor: SRNA

Za SDS i PDP stavovi NSRS nekada "nisu bili obavezujući", a sada hoće posebnu sjednicu

Poslanici SDS-a i PDP-a napustili su Narodnu skupštini kada se izjašnjavalo o strateški važnom dokumentu - Rezoluciji o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti, dok sada lideri ove dvije stranke Mirko Šarović i Branislav Borenović traže da taj isti parlament razmatra dokument Program reformi koji je usvojilo Predsjedništvo BiH.

Šarović je rekao da će u narednim danima Klub poslanika SDS-a zatražiti sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine na čijem dnevnom redu bi trebalo da bude Program reformi, dok je svojevoremeno javno rekao, kao srpski ministar u Savjetu ministara, da neće da poštuje stavove Narodne skupštine Republike Srpske, te da oni nisu za njega obavezujući.

Osim po ovoj izjavi, Šarović će ostati upamćen i kao jedini srpski ministar koji je glasao za izvještaj Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH čime je nanio ogromnu štetu javnim univerzitetima i studentima u Republici Srpskoj.

Sada se postavlja pitanje koji je Šarović "pravi", onaj koji sada želi posebnu sjednicu Narodne skupštine ili onaj koji kaže da njeni stavovi i odluke za njega ne znače ništa, odnosno da nisu obavezujeće!?

Pitanje je i da li oni koji su napuštali skupštinsku salu, čupali mikrofone, zviždali kada su se donosile strateški i politički izuzetno važne odluke po Republiku Srpsku i njene građane, kao i oni koji su na nivou BiH stopirali svaku odluku koja bi donijeli novac i investicije Republici Srpskoj danas mogu da drže pridike i politički morališu, da li mogu uopšte da pričaju o patrotizmu...

A kakvu su politiku SDS i PDP vodili u Sarajevu u periodu od novembra 2014. do jula 2017, kada su kao izborni gubitnici formirali vlast na nivou BiH, govori niz štetnih i izuzetno opasnih odluka po Republiku Srpsku i njene interese. Svaka od tih odluka bila je s ciljem jačanja uloge institucija BiH, na račun političkog i ekonomskog slabljenja entiteta i kantona.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, osim što je svojevremeno oduzeo poreski suverenitet Srpskoj, po preuzimanju ove funkcije glasao je za spoljnopolitičku strategiju BiH koja podrazumijeva i članstvo u NATO kao cilj.

I članovi srpskih opozicionih partija tada su direktno rekli da je "aktivacija MAP-a potrebna što prije", dok danas za Program reformi na neviđeno tvrde da znači članstvo u NATO zboog čega traže sazivanje posebne sjednice Parlamenta Srpske.

O radu Ivanića i predstavnika SDS-a i PDP-a u zajedničkim institucijama u proteklom mandatu najbolje govore njihove odluke. Prva od tih štetnih odluka jeste Zajednička izjava o opredijeljenosti BiH za reforme na putu ka EU kojom se BiH uvodi u novu fazu evropskih integracija.

Međutim, potpisivanjem ove izjave Ivanić je u startu napravio veliku štetu po Republiku Srpsku i njene interese, jer u toj zajedničkoj izjavi, koju je Predsjedništvo BiH predložilo krajem decembra 2014. godine, nigdje nisu bili navedeni entiteti i kantoni, čime je poslata jasna poruka da predlagači ovog dokumenta nemaju namjeru da poštuju ustavnu strukturu zemlje uspostavljenu Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Nakon oštrih kritika vlasti iz Republike Srpske, tadašnjeg predsjednika Republike Milorada Dodika i premijera Željke Cvijanović, te odbijanja Dodika, kao lidera SNSD-a, da stavi potpis na takav dokument, Predsjedništvo BiH "ispravlja" grešku i 29. januara 2015. godine strankama na potpis nudi prihvatljiviju izjavu, u kojoj je uloga entiteta i kantona u procesu evropskih integracija jasno vidljiva.

Iste tendencije, koje podrazumijevaju da se sve važnije odluke u procesu evropskih integracija donose u zajedničkim institucijama BiH u Sarajevu, a bez konsultacija i pristanka entiteta i kantona, biće primijećene i u svim kasnijim odlukama Predsjedništva, Parlamentarne skupštine i Savjeta ministara.

Riječ je o nizu odluka koje su izrazito štetne po interese Republike Srpske i njenih institucija, a koje u potpunosti opravdavaju ulogu koju SDS i PDP imaju u zajedničkim institucijama BiH, a ta uloga sastoji se u pristanku tih partija da jačaju zajedničke institucije vlasti u BiH nauštrb entitetskih i kantonalnih, da zajedničke institucije BiH imaju naredbodavnu /komandnu/ ulogu u odnosu na entitete, kao i na pristanak na to da se, pod plaštom evropskih integracija, vrši unitarizacija zemlje kroz proces prenosa ovlaštenja sa entitetskog i kantonalnog nivoa na takozvani "državni" nivo.

Јedna od štetnih i posebno opasnih odluka po interese Republike Srpske je i ta da su poslanici SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH 11. februara 2015. godine glasali za odluku o potvrđivanju imenovanja Denisa Zvizdića na poziciju predsjedavajućeg Savjeta ministara, uprkos činjenici da je Zvizdić u svom ekspozeu iznio plan o formiranju 11 novih institucija na nivou BiH, uključujući i formiranje ministarstva poljoprivrede u Savjetu ministara, te donošenje 15 novih "državnih" strategija i 10 novih zakona u oblastima u kojima isključivu nadležnost imaju entiteti.

Tadašnji poslanici SDS-a u raspravi nisu iznijeli nijednu jedinu primjedbu na takav ekspoze.

Poslanici SDS-a u Predstavničkom domu 25. marta 2015. godine glasali su protiv ratifikacije Sporazuma o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj vrijedan 37,4 miliona evra, čime su Republiku Srpsku oštetili za oko 30 miliona KM.

Primjer još jedne veoma opasne odluke po interese Srpske je i ta da su poslanici SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH 13. maja 2015. godine glasali za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, uprkos jasno izraženom mišljenju Ministarstva pravde Republike Srpske da se pomenutim zakonom prenose nadležnosti Republike Srpske iz oblasti pravosuđa na nivo BiH.

Za isti zakon glasala su 18. maja 2015. godine i dva delegata SDS-a u Domu naroda parlamenta BiH, čime je, prvi put poslije 2006. godine, izvršen prenos nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH.

Nakon terorističkog napada na policijsku stanicu u Zvorniku, koji se desio 27. aprila 2015. godine i akcije koju je nakon toga, po nalogu Specijalnog tužilaštva, proveo MUP Republike Srpske, Savjet ministara 7. maja 2015. godine zadužuje Ministarstvo bezbjednosti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da hitno pripreme informaciju o hapšenjima u Republici Srpskoj i pridruže je informaciji o napadu.

Ovaj sramni pokušaj izjednačavanja terorističkog napada i legalne i legitimne akcije MUP-a Republike Srpske dobio je potvrdu i na sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH na kojoj se, 28. maja 2015. godine, raspravljalo o tački dnevnog reda koja je glasila: "Informacija Savjeta ministara o napadu na policijsku stanicu u Zvorniku, te o nedavnom privođenju ljudi na prostoru Republike Srpske".

Poslanici SNSD-a u raspravi o dnevnom redu ukazivali su na štetne posljedice činjenice da napad u Zvorniku nije okvalifikovan kao teroristički, na katastrofalnu grešku kojom se u istu ravan stavljaju teroristički napad i legalnu i legitimnu akcija policije Srpske, kao i na činjenicu da parlament BiH nema nadležnost da raspravlja o radu MUP-a Republike Srpske, ali ove argumente nisu uvažili poslanici vladajuće većine.

Јoš jedna od odluka koja je izrazito štetna po Republiku Srpsku i njene interese je i ta da je, nakon što je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić 2. aprila 2015. godine najavio "pojednostavljivanje mehanizma koordinacije", te da će u slučaju nepostojanja konsenzusa u mehanizmu koordinacije odluke donositi predsjedavajući Savjeta ministara zajedno sa dva zamjenika ili Predsjedništvo BiH, Savjet ministara 2. juna 2015. godine donio je odluku o imenovanju Tima za izradu novog mehanizma koordinacije.

Ovakva odluka donesena je uprkos činjenici da od 2013. godine u Savjetu ministara postoji mehanizam koordinacije koji je bio prihvatljiv za sve osim za SDP Zlatka Lagumdžije.

Taj mehanizam koordinacije iz 2013. godine nikada nije razmatran na sjednici Savjeta ministara, već je, bez ikakvih konsultacija sa vlastima Republike Srpske, donesena odlukao o imenovanju novog Tima za izradu novog mehanizma koordinacije, a ovu izrazito štetnu odluku prihvatili su ministri /SDS i PDP/ iz Republike Srpske u Savjetu ministara.