X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
12/02/2020 |  19:51 ⇒ 13/02/2020 | 10:44 | Izvor: RTRS

Iz ugla struke: Odluka Ustavnog suda BiH politička i neprihvatljiva

Da je odluka Ustavnog suda BiH o statusu poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj, isključivo politička i neprihvatljiva, ponovili su i u resornom ministarstvu, ali i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Iako još čekaju kompletnu odluku i njeno objašnjenje, ističu da nema pravnih argumenata za njeno donošenje.

Prema Zakonu o stvarnim pravima, vlasništvo nad nekadašnjom državnom svojinom, što se odnosi i na poljoprivredno zemljište iz sporne odluke, može se regulisati upisivanjem privatnih ili pravnih lica kao vlasnika u procesu privatizacije, ili knjiženjem na jedinice lokalne samouprave ili Republiku Srpsku. Ova materija, na sličan način, regulisana je i u Federaciji, gdje do sad nije bilo problema, kažu u RUGIP-u.

- Ovakva odluka Ustavnog suda je zadiranje isključivo u teritoriju Republike Srpske. Ustavni sud se ovdje stavio u položaj kojim on određuje ono što je isključivo izvorna nadležnost Republike Srpske po Ustavu BiH i Dejtonu, a to su svojinski odnosi - naglasila je Bosiljka Predragović, direktorica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.  

Iako je Republika Srpska i do sada upravljala poljoprivrednim zemljištem, ni u jednom pravnom aktu nije bilo eksplicitno navedeno, da je to zemljište vlasništvo Srpske. To je bio i motiv za usvajanje izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima je to prvi put precizirano, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

- To je apsolutni primat jer je osnovni cilj da riješimo status poljoprivrednog zemljišta i da znamo da je naše da bismo ga stavili na raspolaganje našim poljoprivrednim proizvođačima. Imamo uporište u Ustavu Republike Srpske i Ustavu BiH i jasno je da je pitanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u isključivoj nadležnosti Srpske - poručio je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

To je, kaže Pašalić, potvrđno i nekim ranijim odlukama Ustavnog suda BiH, u pojedinčanim predmetima, u kojima je jasno navedeno da poljoprivredno zemljište, kao dobro od opšteg interesa, nije bilo predmet privatizacije i da je vlasništvo Srpske. Osim toga, i OHR-ovim popisom državne imovine iz 2010. godine, nije bilo obihvaćeno poljoprivredno zemljište. A riječ je o velikim poljoprivrednim komplekisma, u svim krajevima Srpske.

- Samo u desetak opština u Srpskoj u kojima je najvrednije poljoprivredno zemljište, kao što su područja Semberije, Posavine, Lijevče polja i Popovog polja, nalazi oko 40.000 hektara bivšeg društvenog zemljišta - dodao je Pašalić.

Polovina ovog zemljišta je već upisana kao vlasništvo Republike, a cilj je da to bude učinjeno i sa preostalim dijelom, ističe Pašalić. U RUGIP-u naglašavaju da Srpska mora biti vlasnik ovog zemljišta i da bi bila nosilac buduće restitucije, jer je riječ o zemljištu nastalom izuzimanjem kao višak, od porodica.

- Srpska je dužna da u skladu sa Sporazuom o pridruživanju EU donese zakon o restituciji i vrati ljudima ono što im je oduzeto, a nosilac restitucije može biti samo Republika Srpska i samim tim ta ogromna poljoprivredna dobra moraju biti u vlasništvu Srpske - naglasila je Bosiljka Predragović.

I u ministarstvu i RUGIPU kažu da još nisu vidjeli kompletan tekst odluke Ustavnog suda BiH, ali da će ta odluka, po njenom objavljivanju, biti detaljno proučena, nakon čega će uslijediti i adekvatan, pravni odgovor.