latinica  ћирилица
13/02/2020 |  10:59 ⇒ 11:44 | Autor: SRNA

Komisija i Parlament da istraže nasilno odvraćanje migranata na hrvatskoj granici

U oštroj raspravi u Evropskom parlamentu o humanitarnoj situaciji na spoljnim granicama EU poslanici su pozvali Evropsku komisiju i Parlament da sprovedu istrage o navodima o nasilnom odvraćanju migranata na hrvatskoj granici sa BiH.
Evropski parlament (foto: atlatszo.hu) -
Evropski parlament (foto: atlatszo.hu)

Poslanik Konstantinos Arvanitis iz Evropske ujedinjene ljevice/Nordijske zelene ljevice rekao je da su i evropski poslanici svjedočili nasilnim odvraćanjima migranata na hrvatskoj granici sa BiH, a da je odbijanje Hrvata da prihvate dokaze o tome retorika ekstremne desnice, prenose hrvatski mediji.

- Kada pokazujemo slike ljude s razbijenim glavama jer ih je policija tukla, a Hrvati kažu da su to "lažne vijesti", to je uvreda i oni se nama smiju u lice - rekao je Arvanitis sinoć u raspravi u Strazburu.

Poslanik Tineke Strik u ime grupacije Zelenih pozvala je Evropsku komisiju da provede istragu navoda o nasilnom odvraćanju migranata na hrvatskoj granici sa BiH.

Strikova je rekla da se na granicama često ne poštuju pravila EU, te da je to "prema svjedočenjima, posebno činjenica na hrvatskoj granici".

- Prošle sedmice bili smo šokirani kada su svi akteri potvrdili to nasilno odvraćanje, što hrvatska vlada odbija priznati - rekla je Strikova, koja je bila u delegaciji Zelenih, koja je prošle sedmice bila u Hrvatskoj i BiH.

Ona je upitala istražuje li uopšte Komisija ove izjave o odvraćanju i nepoštivanje ljudskih prava na spoljnim granicama EU.

- Komisija nas je informisala da su u Hrvatskoj finansirali mehanizam nadzora, te da se situacija poboljšala, ali smo mi vidjeli da se taj novac ne koristi za nadzor postupanja, već za kontrole na granicama - rekla je Strikova u raspravi u Strazburu.

Kati Piri je ispred socijaldemokrata poručila hrvatskom predsjedništvu Savjeta EU da se nada da će ono "uzeti u obzir zabrinutosti povodom nezakonitih odvraćanja" migranata s granice.

Kornelija Ernst /GUE/NGL/ je istakla da je hrvatska policija nasilna prema migrantima.

- Evropska granična politika mora biti zajednička i ne može se na teret stavljati samo jednoj Hrvatskoj. Mogu čak i shvatiti da je Hrvatska, s obzirom na katastrofu u grčkim hot spotovima, učinila sve da spriječi i ne postane novi evropski hot spot, ali sve to još ne daje pravo hrvatskoj graničnoj policiji da muči i tuče izbjeglice, prijeti im oružjem i tjera na njih pse, da im oduzima novac, mobilne telefone i sve što imaju od vrijednosti - rekla je Ernstova.

HDZ-ov poslanik Tomislav Sokol istakao je da je prošle godine na hrvatskim granicama uhapšeno 995 krijumčara ljudi, "te da možda i ta praksa nekima ovdje smeta".

- Јedini prema kojima je hrvatska policija nemilosrdna su krijumčari i oni koji se žele obogatiti na tuđoj nesreći - rekao je Sokol.

Socijaldemokrata Isabel Santos rekla je da štititi granice ne znači kršiti međunarodno pravo i ljudska prava.

- Zašto Hrvatska, ako ih poštuje, ne prihvati mehanizam kontrole nad onime što se događa na tim granicama. Parlament bi trebao odobriti istragu o tome kako bi zaključili s takvim praksama - rekla je Santoseva.

Poslanik Sunčana Glavak /HDZ/EPP/ odgovorila je da "Hrvatska čini sve da se postupanje na granicama odvija u skladu s hrvatskim i evropskim zakonima i međunarodnim standardima", te podsjetila da "Hrvatska nema žicu i barikade za razliku od ostalih zemalja".

Poslanik Zelenih Erik Markjard rekao je da o nasilnom odvraćanju migranta na granici "ne govore samo pojedinačne nevladine organizacije nego i evropska delegacija u BiH i UNHCR, pa čak i hrvatske državne institucije".

- Bitno je da se u Hrvatskoj uspostavi nezavisni mehanizam za nadzor, ljudi koji će to posmatrati i zajedno s hrvatskim policajcima i graničnim službama nadzirati što se tamo događa. Bitno je da Hrvatska pokaže da nema što skrivati, a u tome bi upravo taj mehanizam pomogao, ali Hrvatska to ne želi prihvatiti - rekao je Markjard.

Poslanik HDZ-a Željana Zovko je Markjarda prozvala da govori neistinu, a on joj je odgovorio da su sporni slučajevi snimljeni.

Irena Јoveva iz kluba liberala "Obnovimo Evropu" rekla je da će "hrvatske kolege i predstavnici hrvatske vlade sigurno reći da navodi o odvraćanjima na granici nisu istina". "Svaki put kada kažu da su ova svjedočenja laž, ja ću im ponuditi snimke koje imamo", rekla je Јoveva.

Na istup Јoveve reagovao je HDZ-ov poslank Karlo Resler, na što mu je Јoveva ponudila da mu pokaže snimke.

- Nasuprot navodima o navodnom nehumanom postupanju prema migrantima, hrvatska policija i za vrijeme ove debate u Evropskom parlamentu štiti evropsku granicu i spašava migrante u po život opasnim situacijama u koje ih dovode trgovci i krijumčari ljudima - istakao je Resler.

Zovko je rekla da od ove situacije najviše koristi imaju krijumčari.

- Hrvatska je najveći advokat BiH koja treba evropsku pomoć u zaštiti svojih granica. Ulaganje u sigurnost i stabilnost BiH, ulaganje je u sigurnost i stabilnost EU. Mi takođe štitimo 1,1 miliona evropskih građana koji žive u BiH koji su dobili pasoš od Hrvatske - naglasila je Zovko.

Predstavnik Savjeta EU Nikolina Brnjac rekla je da je Hrvatska nepravedno predstavljena kao neko ko loše postupa prema migrantima i napomenula da Hrvatska ima nultu toleranciju na nezakonito korištenje sile od policije, te da sve tvrdnje o takvom postupanju vrlo ozbiljno shvata.

Brnjčeva je istakla da se 2019. povećao migrantski pritisak na istočnomediteranskim rutama za 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je na Balkanu bilo više od 14.000 ilegalnih prelazaka, 104 odsto više u odnosu na 2018. godinu

U 2019. broj ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU procjenjuje se na 139.000, šest odsto više u poređenju s istim periodom prethodne godine, a posebno zabrinjava stanje u BiH, gdje se na sjeverozapadu te zemlje nalazi više od 8.000 migranata, i na grčkim ostrvima gdje se nalaze više od 40.000 migranata, navela je Brnjčeva.