Kandić: Šantić - jedan od najvoljenijih srpskih pjesnika
- Razlog tome je, ne samo njegova poezija, nego i kompletna ličnost, karakter i iskrenost u njegovom sapatništvu sa svojim narodom u doba velikih duhovnih previranja, kriza i ratova - istakao je Kandić u programu pod nazivom "Novo mostarsko stvaralaštvo" održanom sinoć u Vladičanskom dvoru.
On je naglasio da je Šantić, bez sumnje, najreprezentativniji prototip hrišćanina, patriote i rodoljuba na kojeg bi svi danas mogli da se ugledaju.
Kandić, koji je rođen u Mostaru, a živi na Palama, kaže da sa Šantićem ima duhovnu konekciju otkako zna za sebe.
- Svoj prvi esej objavio sam u "Novoj Zori" koja je nasljednica upravo Šantićeve "Zore", a bio je posvećen obilježavanju 150 godina od rođenja Alekse Šantića. Moja prva pjesma bila je posvećena njemu i zvala se "Himna besmrtnika", a objavljena je u međunarodnom zborniku pod nazivom "Ostajte ovdje" - naveo je Kandić koji je na početku programa održao slovo o Šantiću.
On je istakao da je Šantić imao najviše uticaja na njegovu poeziju, te da mu je zadovoljstvo što prvi put nastupa u svom rodnom gradu.
U sinoćnjem programu predstavili su se i pjesnici iz Mostara Mirko Božić i Anita Pajević, koji su i ranije učestvovali na ovoj manifestaciji.
Božić je naglasio da je Mostar grad pjesnika, još od Šantića, te da i danas u Mostaru postoji izuzetna poetska i književna scena.
- Ono što se u Mostaru sada dešava nije jednokratan bljesak za Šantićevih perioda, već ima kontinuitet - rekao je Božić i dodao da se sjećanje na Šantića njeguje i kroz književni festival "Poligon".
Pajevićeva je istakla da su "Šantićeve večeri poezije" prilika da se retrospektivno pogleda na njegovo stvaralaštvo, ali i sagleda šta on znači mladim stvaraocima, navodeći da joj je izuzetna čast što je dio ove manifestacije.
Mostarska grupa "Zerdelija" koju čine umjetnice Tijana Bašić i Marija Raspudić izvele su niz izvornih i etno muzičkih numera među kojima su bile i Šantićeve pjesme.
"Šantićeve večeri poezije" u Mostaru organizuju Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" i SPKUD "Gusle".
U okviru manifestacije sutra će u Muzeju Žitomislić biti predstavljena Izabrana djela Svetozara Ćorovića, a u četvrtak, 26. oktobra, održano pjesničko veče Đorđa Sladoja.