Prva uspješna vantjelesna oplodnja bijelog nosoroga daje nadu za spas vrsta kojima prijeti izumiranje
Embrion južnog bijelog nosoroga proizveden je in vitro iz sakupljenih jajnih ćelija i sperme i prebačen u surogat majku južnog bijelog nosoroga u kenijskom rezervatu Ol Pejeta 24. septembra 2023.
Međunarodni "BioReskju" tim uz podršku njemačke vlade potvrdio je trudnoću od 70 dana sa dobro razvijenim muškim embrionom dužine 6,4 centimetra.
- Učinili smo nemoguće mogućim - rekao je Tomas Hildebrand, šef Lajbnic instituta za zoologiju i istraživanje divljih životinja, na konferenciji za novinare u berlinskom zoološkom vrtu Tirpark.
View this post on Instagram
Posljednji mužjak sjevernog bijelog nosoroga uginuo je 2018, a preostale su samo dvije ženke sjevernog bijelog nosoroga.
Fatu i njena majka Najin su pod jakom zaštitom u rezervatu Ol Pejeta, ali nijedan od njih nije sposobna da iznese tele do kraja termina, što znači da je vrsta faktički izumrla.
Sjeverni bijeli nosorozi, koji su zapravo sivi, nekada su slobodno lutali u nekoliko zemalja istočne i centralne Afrike, ali je njihov broj naglo opao zbog rasprostranjenog krivolova na njihove rogove.
Trka s vremenom
Konzorcijum "Bioreskju" se utrkivao sa vremenom kako bi spasio najugroženijeg sisara na svijetu.
View this post on Instagram
Svoj rad su započeli koristeći južne bele nosoroge koji je bliski rođak severnih i čiju populaciju čini na hiljade jedinki – i smatra se da predstavljaju primjer očuvanja ugroženih vrsta, mada i njima i dalje prijeti ilegalni lov.
Projekat je trajao godinama i morao je da prevaziđe mnoge izazove: od pronalaženja kako da se sakupe jajnu ćeliju od dvije tone teških životinja, do stvaranja prvih embriona nosoroga u laboratoriji i pokušaja da se ustanovi kako – i kada – da se oni implantiraju.
Bilo je potrebno 13 pokušaja da se postigne prva održiva potpomognuta trudnoća kod surogat majke južnog bijelog nosoroga.
- To je veoma izazovno kod tako velikih životinja, jer treba postaviti embrion u reproduktivni trakt, koji je skoro dva metra unutar životinje - rekla je Suzan Holc za Bi-Bi-Si njuz.
Embrion, koji je napravljen korišćenjem jajne ćelije ženke južnog bijelca iz zoološkog vrta u Belgiji i oplođen spermom mužjaka iz zoo vrta u Austriji, prebačen je u surogat ženku u Keniji, koja je zatrudnela.
Međutim, uspjeh je pratila tragedija.
Sedamdeset dana trudnoće, surogat majka je uginula nakon što se zarazila klostridijom – bakterijom pronađenom u zemljištu koja može biti smrtonosna za životinje.
Ovo je bio težak udarac za tim naučnika, posebno što je obdukcija otkrila da se fetus muške jedinke od 6,5 cm dobro razvija i da je imao 95% šanse da se rodi živ.
Šta je sledeći korak
Ali pokazalo se da je tehnika funkcionisala i da je moguća održiva trudnoća pomoću vantjelesne oplodnje. Sada je sljedeći korak da ovo isprobaju koristeći embrione sjevernog bijelog nosoroga.
Postoji samo 30 ovih dragocenih embriona, uskladištenih u tečnom azotu u Njemačkoj i Italiji.
Stvoreni su korišćenjem jaja sakupljenih od Fatu, mlađe ženke u Keniji, i sperme sakupljene od dva mužjaka sjevernih bijelih nosoroga prije nego što su uginuli.
Međutim, pošto nijedna od posljednja dvije ženke sa sjevera ne može da zatrudni zbog kombinacije starosti i zdravstvenih problema, embrion će biti implantiran u matericu surogat ženke južnog belog nosoroga.
Ova vantelesna oplodnja za podvrste nikada ranije nije isproban, ali naučnici su uvereni da će uspeti. "Bioreskju" tim se nada da će implantirati embrione u narednim mjesecima. Oni žele da se tele rodi dok su neki sjeverni bijeli nosorozi još živi.
- Želimo da sačuvamo društvenu komunikaciju, društveno naslijeđe sjevernog bijelog nosoroga tako što ćemo dobiti prvo tele kako bi mogli da nauči "jezik" od posljednja dva nosoroga, da od njih nauče kako da se ponašaju - objasnio je prof. Hildebrand.
Istraživači su svjesni da dodavanje još životinja kroz vantelesnu oplodnju neće spasiti ovu vrstu – ne bi bilo dovoljno genetske raznolikosti da bi se stvorila održiva populacija.
Tako da oni istovremeno rade na još eksperimentalnijoj tehnici, pokušavajući da stvore spermu nosoroga i jajašca od matičnih ćelija, kako bi nastavili da proizvode embrione.
Opet, za ovo će biti potrebno vrijeme i biće mnogo naučnih izazova koje treba prevazići.
Neki stručnjaci za divlje životinje takođe tvrde da bi se ulaganje više novca i resursa u vrstu koja je jednako dobra kao izgubljena mogla bolje iskoristiti za spas održivijih vrsta.
Međutim, Јan Stejskal, koordinator projekta "Bioreskju" iz Safari parka Dvur Kralove u Češkoj, odakle su Najin i Fatu poreklom, rekao je: "Јedna stvar koju moramo razumeti je da iza izumiranja severnog belog nosoroga stoji čovjek. Ne zbog nekog evolucionog pritiska, već čiste pohlepe, da se dokopaju roga nosoroga."
- Dakle, na neki način smo odgovorni i ako zaista imamo tehniku koja nam može pomoći da ih spasimo, onda mislim da imamo odgovornost da je iskoristimo i pokušamo da to učinimo - naglašava Stejskal.
Samjuel Mutisija, šef istraživanja i očuvanja vrsta u Ol Pejeti, dodao je da su sjeverni bijelci kritična strana ekosistema i da je tim "predan da učini sve što je u ljudskoj moći da neguje, štiti i oporavlja vrstu".