latinica  ћирилица
09/05/2024 |  10:35 | Autor: SRNA

Banjac: Srpski narod se i danas bori za iste ideale - slobodu i pravdu

Predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac istakao je da se Srbi danas sa ponosom sjećaju istorijske pobjede nad fašizmom i da je srpski narod uvijek bio na pravoj strani, te da se i dalje bori za iste ideale - slobodu i pravdu.
Darko Banjac - Foto: RTRS
Darko BanjacFoto: RTRS

- Srpski narod je uvijek bio na pravoj strani, baš kao i oni koji su prije sedam decenija porazili fašizam. Za iste ideale kao i prije sedam decenija, slobodu i pravdu, srpski narod se bori i danas. I pobijediće, kao i onda - rekao je Banjac.

On je naglasio da se živi u vremenu kada postoje pokušaji relativizacije zločina fašizma i izjednačavanja žrtava i zločinaca.

- Građani Srpske ne smiju dopustiti da ti pokušaji izmijene istoriju i sa svim aktuelnim izazovima dovedu u pitanje blagodeti mira - poručio je Banjac.

U čestitki povodom 9. maja - Dana pobjede nad fašizmom, Banjac je istakao da je taj datum simbol hrabrosti, požrtvovanosti i jedinstva srpskog naroda u borbi za slobodu, ali i podsjetnik na hrabrost svih onih koji su se borili za slobodu i nezavisnost, čije su žrtve neizmjerne, ali su postale temelj slobode i mira.

- Dan pobjede nad fašizmom je podsjetnik na važnost očuvanja mira, solidarnosti i zajedništva, ali i obaveza da štitimo vrijednosti za koje su se naši preci hrabro i odlučno borili - rekao je Banjac.

Dan pobjede nad fašizmom obilježava se 9. maja u znak sjećanja na taj dan 1945. godine kada je stupila na snagu bezuslovna kapitulacija nacističke Njemačke, čime je završen Drugi svjetski rat u Evropi, koji je u istoriji čovječanstva bio najmasovniji, a po broju ljudskih žrtava najstravičniji sukob u kojem je poginulo oko 60 miliona ljudi.

Srpski narod bio je predvodnik borbe protiv fašizma na prostoru bivše Јugoslavije i podnio najveće gubitke, a Sovjetski Savez dao je najveći doprinos u slamanju fašizma.

Bivša Јugoslavija, koja je tada i kroz istoriju bila na strani saveznika, imala je najveće gubitke koji se, prema državnoj komisiji bivše SFRЈ, procjenjuju na 1,7 miliona ljudi.