Košarac: Ćutanje federalnih struktura signal Šmitu da nastavi sa devastiranjem Dejtona
Košarac, koji je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, naveo je da je očigledno da federalna struktura daje legitimitet Šmitovom antiustavnom i antidejtonskom djelovanju.
- Potvrdili su da će umjesto partnerstva sa legitimno izabranim predstavnicima Republike Srpske i unutrašnjeg dogovora, po ko zna koji put izabrati podaništvo nelegitimnom Šmitu i biti na usluzi ispunjavanju njegovih kancerogenih namjera - istakao je Košarac.
On je naglasio da im Republika Srpska nije i neće biti partner za to.
- Šmit je oličenje svega onoga protiv čega se politički borimo. Svaki put kada postignemo unutrašnji dogovor o bilo kojem pitanju, uslijedi nova antidejtonska i antiustavna reakcija Šmita, s ciljem da uništi dogovor domaćih političkih lidera - rekao je on.
Košarac napominje da struktura iz FBiH u pravilu ponizno podržava Šmitovu besprizornu igranku, pristajući da bude marioneta.
- Šalju nam jasne poruke da će uvijek birati partnerstvo sa strancima, ma koliko to bilo na njihovu ličnu štetu i na štetu naroda kojeg predstavljaju. Upravo zbog takvog odnosa, smatram da je neophodno suspendovati dosadašnje i buduće unutrašnje političke dogovore, jer je očigledno da ih federalne strukture ne poštuju - naveo je Košarac na svom profilu na društvenoj mreži "Instagram".
Košarac je poručio da predstavnicima Srpske ne trebaju partneri koji danas obećaju da će ispoštovati dogovor, a sutra pod pritiskom Šmita i Marfija naprasno odustaju od toga.
- Stav Republike Srpske je jasan - dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda, uz puno poštovanje dejtonske strukture, ustavnih nadležnosti i definisanog mehanizma koordinacije, bez uplitanja stranog faktora. Bez lažnog visokog predstavnika i njegovih bolesnih ambicija da razvlasti Srpsku - naveo je Košarac.
Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, dao je juče "nalog" kojim se omogućava nastavak rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke /NUB/ BiH, ali i zadužuje Savjet ministara da u Parlamentarnu skupštinu BiH uputi zakon kojim bi se uredilo rukovođenje i finansiranje ustanova kulture u BiH.
Osim NUB, Šmitova "odluka" i "nalog" se odnose i na Istorijski muzej, Zemaljski muzej, Muzej književnosti, Bibilioteku za slijepa i slabovida lica, Kinoteku i Umjetničku galeriju BiH.