

Dokazi potvrđuju da imenovanje Šmita nije potvrđeno u SB UN i da ne može donositi odluke (VIDEO)

- Prema sadržini Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir jasno se navodi da je potrebna potvrda Savjeta bezbjednosti u vidu Rezolucije, a takav pravni akt ne postoji. Smatramo da su izvan razumne sumnje dokazane tvrdnje odbrane da Kristijan Šmit nije legalno i legitimno potvrđen za visokog predstavnika - rekao je Bubić.
On je rekao da slijedom toga Šmit nije mogao donositi pravna akta, ali ni odlukom mijenjati Krivični zakon BiH.
- Kao posljedicu svega toga imamo samo jedan zaključak, a to je da on nije mogao mijenjati zakon i nemamo inkriminaciju za koju se terete Dodik i Lukić - naveo je Bubić.
On pojašnjava da su izneseni i dokazi koji potvrđuju da je, prema podacima Službenog glasnika BiH, distribucija počela 10. jula, a da je u službu predsjednika stigla 11. jula, te da je i tu čista situacija kada je riječ i o tom dijelu koji neko naziva izmjenama zakona.
- Kada je riječ o meritumu predmeta, mi smo ovim dokazima suštinski dokazali ono što tvrdimo od početka. Riječ je o montiranoj optužnici i predsjednik je optužen za vršenje ustavnih dužnosti. Nema osnova za osuđujuću presudu i pozivamo da se obustavi postupak - istakao je Bubić.
Bubić je rekao da je odbrana uložila dokaze duplike, odnosno zapisnik Savjeta bezbjednosti UN od 22. jula 2021. godine koji je u vezi sa tvrdnjom odbrane da Kristijan Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.
Bubić je rekao i da jer uložen Službeni glasnik od 7. jula 2023. godine adresiran na instituciju predsjednika Republike Srpske, pojasnivši da je to odgovor na navode Tužilaštva BiH o zabrani retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH.
Bubić je uložio i rješenje krnjeg Ustavnog suda BiH od 9. septembra ove godine koje se odnosi na tvrdnje odbrane da, ako Tužilaštvo BiH pridaje zakonadavnu aktivnost Šmitu, ne postoji inkriminisano djelo s obzirom na vremensku distancu.
Advokat Anto Nobilo rekao je da u momentu kada je predsjednik Srpske potpisao ukaze nije bio stupio na snagu zakon na osnovu kojeg se Dodiku i Lukiću pokušava suditi.
- Važno je što je utvrđeno kada je izdat Službeni glasnik BiH, jer nakon objave teče pravilo od osam dana, a najkraće može biti jedan dan. Pa iz tog proizilazi da u momentu kad su potpisani ukazi od strane predsjednika Srpske ovo krivično djelo nije stupilo na pravnu snagu - rekao je on.
Nobilo je podsjetio da je zabranjeno načelo retroaktivnosti u krivičnom pravu.
- Zakoni vrijede samo kada se donesu, izglasaju krivični zakoni i stupe na pravnu snagu pa je to još jedan razlog zašto smatramo da ovu optužnicu ne bi trebali prihvatiti - dodao je on.
Dokaze duplike uložila je i odbrana Lukića, a njegovog branioca Miljkana Pucara danas je mijenjao advokat Slavko Јandrić koji je rekao da je Savjet bezbjednosti uvijek donosio rezolucije u odnosu na visoke predstavnike, što je izostalo u slučaju imenovanja Šmita.
Јandrić je naglasio da Ustav i zakon uvijek štite nosioce javnih ovlaštenja, u konkretnom slučaju predsjednika Republike Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika, te dodao da je riječ o jednom pravnom standardu koji postoji svugdje u svijetu.
Prema njegovim riječima, to piše u svim ustavima i zakonima, kako u Njemačkoj, tako i u angloaksonskom pravu.
- Američki Vrhovni sud je u julu donio veoma značajnu presudu u predmetu "Tramp protiv SAD", gdje je zauzet stav da predsjednik republike, ako se kreće u okviru sopstvenih ovlaštenja, odnosno ovlaštenja koja mu daje Ustav, ne može biti krivično gonjen i krivično odgovoran i postoji apsolutni imunitet - napomenuo je Јandrić.
Cijelu konferenciju za novinare možete pogledati i ovdje: