latinica  ћирилица
27/07/2025 |  18:06 ⇒ 20:27 | Autor: RTRS

Borba za demografski opstanak - pozitivan prirodni priraštaj imaju samo dvije opštine u Srpskoj (VIDEO)

Republici Srpskoj slijedi borba za demografski opstanak. Od šezdeset i četiri lokalne zajednice pozitivan prirodni priraštaj u 2024. godini bilježe samo Kotor Varoš i Osmaci, dok opština Јezero ima isti broj rađenih i umrlih. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske prosječna starost majke prilikom rađanja prvog djeteta u prošloj godini je bila 28,2 godine.
Bebe - Foto: RTRS
BebeFoto: RTRS

U Srpskoj je za prošlu godinu rođeno osamdeset dvoje djece manje nego u 2023. godini, dok je broj umrlih za 626 veći, i za 2024. godinu je 14 136 lica. Prosječna starost majki koje se odlučuju na potomstvo iz godine u godinu je sve veći, što ukazuje da porodice odgađaju rađanje djece.

- Postotak fertiliteta je u prošloj godini iznosio 1,47 i najviši je od kada se mjeri od 2003 godine. I kao takav je znatno ispod neophodnog broja 2,1,koliko je potrebno za prostu zamjenu stanovništva - kaže Ognjen Ignjić, iz Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Mi smo u tzv. prirodnoj depopulaciji i prosta reprodukacija u Srpskoj teorijski rečeno ne znači ništa, pojašnjava profesor Stevo Pašalić. Pojašnjava da su tu brojni drugi faktori koji utiču na prirodno kretanje,što se vide iz statistike da je mortalitet svake godine veći nego natalitet.

- 14 hiljada kada bi se rađalo naravno da neće,to je teško. Ne bi bilo dovoljno. Zašto? Zato što mortalitet uzima svoj danak, a još više odlazi ljudi. Migracije. To su najveći gubici i kada bi sada to išli prirodno da se 20 hiljada rađa godišnje to je nemoguća misija - pojašanjava profesor Pašalić.

I dalje su rijetke porodice sa troje djece. Podatak za 2023. pokazuje da ih je u Srpskoj bilo 391, i 134 porodice sa četvoro djece.
Ružica Kresojević je majka troje djece Sofije,Dušana i Milice.

Ostavila je posao i posvetila se njihovom odgajanju. Za ekonomsku potporu zadužen je tata, kaže Ružica, dodajući da dogovor kuću gradi.

- Јa prvu kćerkicu kada sam dobila bili smo u privatnom stanu, a treće dijete kada je rođeno bili smo u 45 kvadrata stana, i onda smo prešli u veće. Djeca nam daju volju da se borimo za njih i treba da ih imamo - priča Ružica Kresojević.

Mnogo je uzroka, što je sve više majki koje se kasno odlučuju na potomstvo.Od problema sa sterilitetom,porasta broja muškog steriliteta koji se kreće i do 30 odsto, sve češćih postupaka vantjelesne oplodnje, pa do kasnog zasnivanja bračne zajednice. Ne možete poželjeti "ja sada želim porodicu2 i da se to u tom trenutku i ostvari, upozorava ginekolog Vesna Ećim Zlojutro.

- U kompletnom hrišćanskom svijetu drastično pada natalitet. Natalite u najsiromašnijim zemljama je ogroman i mi to ne možemo pravdati ekonomskim uslovima. Emancipacija žene je dobro donijela u nekim stvarima, druge su lošije krenule. A uz sve i istopolni brakovi, što takođe utiče na natalitet - kaže Ećim Zlojutro.

Republici Srpskoj neophodna je populaciona politika koja mora biti sistemska, stav je demografa. Јedna od njihovih preporuka je analiza mjera koje se primjenjuju. Čuvajmo ono što imamo i ne zanosimo se da možemo ostvariti nešto više,upozoravaju demografi.