Špirić: Zakoni na dnevnom redu današnje sjednice imaju politički konsenzus
- Ovo je 10 tačaka sa oznakom EI i imaju jednoglasnu podršku Savjeta ministara, a ako ste se odlučili za opstrukciju podrške, recite slobodno - rekao je Špirić, obraćajući se delegatima koji su izrazili negodovanje zbog toga što nije nastavljena 16. redovna sjednica Doma naroda.
Šef Kluba bošnjačkih delegata Šefik DŽaferović prije početka rasprave tvrdio je da je prvo trebala biti nastavljena 16. redovna, zatim održana 17. hitna, pa tek onda današnja sjednica.
On je ukazao da prijedlozi zakona koji su pred delegatima danas nisu usvojeni u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine.
Sa DŽaferovićem je saglasan i delegat Kluba srpskog naroda Nenad Vuković koji je rekao da prvo treba nastaviti 16. redovnu sjednicu Doma naroda.
Delegat Kluba srpskog naroda Želimir Nešković upitao je zašto je danas uopšte zakazana hitna sjednica, a ne redovna, navodeći da postoji veliki broj tačaka koji bi se mogao naći na dnevnom redu redovnog zasjedanja.
Kemal Ademović zatražio je prije rasprave dopunu dnevnog reda Prijedlogom zakona o mjeriteljstvu, koji je Predstavnički dom usvojio usvojio 15. aprila.
PRIЈEDLOG ZAKONA O REGULATORU ELEKTRIČNE ENERGIЈE PO SKRAĆENOM POSTUPKU
Dom naroda razmatraće po skraćenoj proceduri Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, zbog toga što danas nije bilo podrške za hitnu proceduru.
Predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić rekao je danas tokom rasprave o hitnosti postupka da Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH pokazuje da se u BiH može postići dogovor kada se uloži politička volja i trud, te se može doći do zakona koji ne podriva ni jedan nivo vlasti.
Špirić je rekao da će delegati koji dolaze iz SNSD-a podržati hitnu proceduru zakona, a da će u slučaju da ovaj akt ode u skraćenu proceduru dati podršku da se usvoji.
Šef Kluba delegata hrvatskog naroda Marina Pendeš rekla je da će tri delegata iz HDZ-a podržati zakon, te zahvalila resornom ministru Staši Košarcu za upućivanje ovog zakona u parlamentarnu proceduru.
Delegat Kluba hrvatskog naroda Ilija Cvitanović istakao je da je ovaj zakon jedan od najbitnijih na evropskom putu BiH, te dodao da bi što prije trebao biti usvojen.
Šef Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Šefik DŽaferović smatra da bi pravi odgovor osam delegata u Domu naroda bio da glasaju protiv ovog zakona, ali da se ipak vode interesom naroda koje zastupaju.
Delegat Kluba srpskog naroda Želimir Nešković rekao je da je potencijalno uvođenje Mehanizma prekograničnog usklađivanja emisije ugljenika veliko opterećenje za BiH, te da je ovaj zakon trebalo usvojiti mnogo ranije.
KOŠARAC POZVAO DELEGATE DA PODRŽE ZAKON O REGULATORU ELEKTRIČNE ENERGIЈE
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara pozvao je delegate u Domu naroda parlamenta BiH da podrže u hitnoj proceduri Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, ističući da je ovaj zakon prošao temeljno usaglašavanje na svim nivoima.
- Ovo nije zakon jedne stranke, jednog entiteta ili jednog nivoa vlasti. Usaglašen je na nivou Federacije BiH i Republike Srpske, a Ministarstvo je imalo isključivo koordinišuću ulogu - rekao je Košarac u obraćanju na sjednici Doma naroda, ističući da predloženi zakon nije tehnički dokument, već korak naprijed u modernizaciji, jačanju i stabilnosti energetskog sektora u BiH.
Košarac je naveo da Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH ima i podršku Sekretarijata Energetske zajednice, koji je dao saglasnost na njegov tekst.
Kada je u pitanju zahtjev Savjeta ministara za razmatranje predloženog zakona po hitnoj proceduri, Košarac je naveo da je usaglašavanje teksta ovog zakona trajalo osam ili devet godina, ali i da je BiH najavljeno uvođenje od 1. januara 2026. godine Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granicama /CBAM/.
Usvajanje zakona po hitnoj proceduri, objasnio je Košarac, omogućilo bi da se ubrzaju ostali koraci kako bi BiH mogla biti izuzeta od CBAM-a.
Uvođenje CBAM-a, precizirao je Košarac, odnosi se na pet sektora: električne energije, cementa, vještačkih đubriva, aluminijuma i čelika.
- To bi se odrazilo na cijenu svih ovih proizvoda i na spoljnotrgovinsku razmjenu - istakao je Košarac.