Trišić Babić: Republika Srpska je u svakom trenutku sprema za pregovore sa EU (VIDEO)
Kao jedan od kandidata za glavnog pregovarača od strane vladajuće koalicije u Srpskoj predložena je Ana Trišić Babić.
Ona se trenutno nalazi na funkcini vršioca dužnosti predsjednika Srpske, te napominje da je na tu poziciju došla u jednoj nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Republici Srpskoj. Gostujući u Јutrnjem programu, Trišić Babićeva je govorila o svojoj funkciji, ulozi glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, ali i zahtjevima koje Evropska unija postavlja prema BiH.
- Јa sam na funkciji vršioca dužnosti došla u nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Srpskoj. Ovo i ne smatram funkcijom - obaveza mi je velika, ali mene je Narodna skupština ovlastila da obavljam tu dužnost u neophodnim situacijama. Јa sebe vidim kao nekoga koga su poslanici postavili u trenutku, visokog službenika koji je zadužen da rukovodi kabinetom dok se ne završi prebrojavanje glasova - rekla je Trišić Babić.
Dodaje da se njeno ime već duže vrijeme provlači kao jedno od potencijalnih imena za glavnog pregovarača.
- Kada je to počelo prije godinu dana, razmišljala sam o tome - zbog svog iskustva, jer sam radila u Sarajevu 15 godina i radila sam sa Dodikom dok je bio u Predsjedništvu. Konstantno sam u vezi sa maticom, Republikom Srpskom, Banjalukom. Međutim, EU - zahvaljujući strankama iz Sarajeva, strankama "Trojke" - na jedan neprincipijelan način pokazala je da želi da im to bude izborna tema i platforma za naredne izbore, gdje će stalno optuživati Republiku Srpsku. Kako će se to završiti - ne znam. Lično nemam entuzijazma. Proces pregovora i pristupanja EU je uvijek kompleksan, a u našoj situaciji sada je još složeniji - upozorila je Trišić Babićeva.
Ističe da smo svjedoci novih pravaca. Američka nacionalna strategija najjače vojne sile je uspostavljena i upravo u njoj se pokazao jedan otklon prema Evropi i ukazivanje na probleme u Evropi.
- U toj strategiji, dio koji se tiče Evrope tačno je označio područja u koja se pretvorila birokratija EU. Tako da ove sjednice Savjeta ministara, prepucavanja, Predstavnički dom, glavni pregovarač, zakoni — sve to je predstava za domaću javnost. Republika Srpska je u svakom trenutku spremna za pregovore sa EU. Naša vlada je odavno razvila taj mehanizam, i svi resori koji sarađuju sa Briselom su u stalnom kontaktu. Što se nas tiče - mi možemo početi pregovore - naglasila je Trišić Babićeva.
Ona je tokom karijere bila dio procesa jačanja regionalne saradnje i saradnje BiH sa NATO i EU.
- Zbog funkcije koju sam obavljala, uvijek mi je zadatak bio u okviru funkcije. Bila sam samo neko ko je koordinisao i usmjeravao reforme koje su u tom trenutku bile neophodne radi pristupanja ili ispunjavanja obaveza. Željela bih mlađe gledaoce da podsjetim: prije 22 godine održan je čuveni samit u Tesalonikiju. Evropa se tada obavezala i postavila jasne kriterijume kako se pristupa EU. Od tog dana do danas - 22 godine - traje maltretiranje i građana i političara i lidera u BiH. Želim da objasnim šta se dešava ovih dana. Kažu: "Samo trebaju dva zakona i glavni pregovarač" To nije tako - naglasila je Trišić Babićeva.
Kaže da je pravosuđe bilo veliki problem u BiH još 2010. godine.
- Tada je komesarka EU došla u Banjaluku, razgovarala sa rukovodstvom i shvatila otvorena pitanja u pravosuđu BiH, pa je otvorila dijalog da se to riješi - i to ni danas nije riješeno, jer Sarajevo to nikada nije željelo. I sada, odjednom, 20 dana prije sjednice Evropskog savjeta, oni se sjete BiH i hoće "da poguraju". Od svega su našli jednu oblast - pravosuđe - i pokušali preko noći da proture nacrte zakona koji bi formalno bili "u skladu sa EU standardima", a suštinski se ništa ne bi promijenilo. Za 16. decembar predviđena je jedna eventualno pozitivna rečenica za BiH - ostale su negativne - upozorila je Trišić Babićeva.
Podsjeća da je i to prošlo nakon toga BiH bi morala da uspostavi pregovarački okvir.
- To je osnovni dokument u procesu pristupanja. U njega sve strane u BiH unose svoje ciljeve, smjernice i put. U ovoj situaciji, kada se sve radi onlajn, kada su zaboravljene procedure - ne vidim da smo sposobni da napravimo takav dokument. Taj dokument bi morao da ide u tri države članice: njemački Bundestag, parlament Danske i parlament Holandije. Vrlo je moguće da ti parlamenti ne bi bili zadovoljni i dali bi primjedbe - pa bi se sve vraćalo. U idealnoj situaciji, da ovdje sve funkcioniše, možda bi nam se pregovori otvorili krajem sljedeće godine, ali u to sumnjam, jer 2027. idu izbori za novi Evropski parlament - rekla je Trišić Babićeva.
Smatra da će nakon tih izbora Evropska unija izgledati drugačije.
- Cigurna sam da će 2027. godine, nakon izbora, Evropska komisija izgledati drugačije, i njena strategija će se modelirati prema novim globalnim promjenama. Dakle, ništa se sada suštinski nije desilo. Važnije je da se može održati dijalog, nego da se stvari forsiraju preko noći. A sad se od Srpske očekuje da se povinuje nečijim interesima - kaže Trišić Babićeva.
Na pitanje da li se EU pretvorila u mehanizam nametanja zakona, podsjeetila je da je za 22 godine koliko je BiH u procesu, toliko se i EU mijenjala.
- To smo vidjeli smjenjivanjem komesara i komisija. Svaki je imao drugačiji pristup. Čak su i evropski lideri upozoravali da EU više nije ono zbog čega su narodi pristali da uđu u taj sistem. Orban to govori već dvije godine. Ne mislim da će se EU raspasti, ali će se modelirati i izgledati drugačije. Žao mi je što EU luta, jer mi pripadamo evropskom kontinentu. I primjer graničnog prelaza u Gradišci je jedna od takvih situacija. Taj dio autoputa radio je tadašnji premijer Dodik. Govorili su da to "ne vodi nigdje", ali bilo je vizionarski - Srpska se počela povezivati autoputem. EU je insistirala, obezbijedila sredstva da se završi most i pristupni putevi, da to bude moderan prelaz prema EU. Ali evo — Sarajevo ne dozvoljava i smatra da je to "naš prelaz" i da imaju prečih pitanja. Granični prelaz će biti otvoren, i pretpostavke za otvaranje postoje: Ministarstvo bezbjednosti je sprovelo procedure, a Uprava za indirektno oporezivanje će naći način da on u potpunosti profunkcioniše - jasna je Trišić Babićeva.
Poručuje da neće biti pesimistični, da je čekanje trajalo dugo i da su se mnoge stvari desile pozitivno za Republiku Srpsku.
- Mi smo poslije 1995. postali zemlja ugodna za život svih zajednica, država gdje se svi osjećaju komotno. Povezani smo sa svijetom, i toga često nismo svjesni. Poslije ovog iskustva, moj zaključak je da nas sadašnja EU i prošla Komisija nisu željeli. Ali, kako su licemjerni, nisu htjeli to reći - nego su uvijek ovdje nalazili krivca. Podsjetiću vas da smo se u jednom trenutku približili otvaranju pregovora - 2019. godine, kada je komesar bio Han. I onda je neko napisao 14 prioriteta koje BiH mora da ispuni. Јa nisam vjerovala, i ispostavilo se da su se u briselskim hodnicima takmičili ko će smisliti teži zadatak koji se ovdje ne može ispuniti. To nije bio fer odnos EU prema BiH - naglasila je Trišić Babićeva.
Podsjeća da je nakon toga fokus EU preusmjeren na istočne granice Ukrajinu i Moldaviju.
- Vrlo brzo su se prebacili na istočne granice. Ukrajina i Moldavija su započele ubrzani proces. Ne želim upirati prstom u krivca - ovo su činjenice šta se dešavalo na "evropskom putu" u posljednje 22 godine. Za Republiku Srpsku mogu sa sigurnošću reći - jer sam bila svjedok pregovora - da je u svakom trenutku željela da pomogne, da je učestvovala i donosila zakone. Ali odavno smo podvukli crtu: apsolutno nikakve odluke koje nisu u interesu Srpske neće biti usvojene "na prečac" - zaključila je Trišić Babićeva.